Španjolska središnja banka blago je u utorak podigla procjene rasta španjolskog gospodarstva za ovu i iduću godinu, no upozorila je na potencijalno štetnu neizvjesnost u pogledu reformi i proračunskih mjera nakon izbornog rezultata koji nijednoj stranci nije donio apsolutnu većinu.

Rezultat netom održanih izbora u Španjolskoj prilično je fragmentiran te otežava svim strankama da sastave vladu, signalizirajući višetjedne teške pregovore budući da Narodna stranka desnog centra traži partnere kako bi ostala na vlasti.

Španjolska središnja banka upozorila je da će potencijalni nepovoljni čimbenici za gospodarstvo uključivati neizvjesnosti u pogledu politike u Španjolskoj, kao i potencijalno izrazitije usporavanje na tržištima u nastajanju nego što se očekivalo. “Na unutarnjem je planu glavni izvor neizvjesnosti povezan s razvojem na planu ekonomske politike, obzirom na to u kojoj će mjeri reformska agenda i proračunske mjere utjecati na povjerenje”, objavila je središnja banka u mjesečnom pregledu.

Španjolsko se gospodarstvo oporavilo od teške recesije i ove se godine svrstalo među najbrže rastuća gospodarstva u eurozoni, nakon što se tamošnja visoka nezaposlenost počela smanjivati, podupirući jačanje potrošnje kućanstava. U trećem je kvartalu, prema prethodna tri mjeseca, rast gospodarstva blago usporio, na 0,8 posto. Istu stopu rasta središnja banka prognozira i za četvrti kvartal, navodi se u bančinom izvješću. Središnja banka podigla je prognozu rasta BDP-a u 2015. godini na 3,2 posto, s ranije projiciranih 3,1 posto. Za 0,1 postotni bod podignuta je prognoza i za 2016. godinu u kojoj sada očekuje rast od 2,8 posto. Službeni preliminarni pokazatelji očekuju se 29. siječnja 2016. godine. “Blago usporavanje zabilježeno u drugoj polovini ove godine … ne mijenja ključni scenarij održivog rasta BDP-a u idućim kvartalima”, navodi se dalje u bančinom mjesečnom pregledu.

Narodna stranka premijera Mariana Rajoya nada se da će im gospodarski oporavak osigurati još jedan mandat na vlasti, no snažno je uzdrmana zbog korupcijskih skandala i mnogim je Španjolcima još uvijek lošije no što je bilo prije krize. Stranka premijera Rajoya nametnula je stroge mjere štednje na vrhuncu krize i provela reforme tržišta rada koje su kompanijama olakšale otpuštanje radnika – takve mjere pozdravili su neki ekonomisti i partneri u Europskoj uniji, no kod glasača nisu naišle na odobravanje. Rajoyeva stranka nije dobila potrebnu većinu u parlamentu, a oporbene stranke u lijevom političkom spektru već su signalizirale da neće podržati vladu koju vodi ta stranka.

Druga opcije je koalicija stranaka lijevog centra, uključujući novu stranku Podemos koja se oštro protivi mjerama štednje, no i u slučaju da se udruže mogli bi i dalje biti u teškoćama da osiguraju dovoljan broj mjesta u parlamentu odnosno da sastave stabilnu vladu.