Agencija Standard & Poor’s potvrdila je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na ‘BB’ i kratkoročni na ‘B’, no smanjila je izglede sa ‘stabilnih’ na ‘negativne’ zbog rasta javnog duga i nedostatka reformi. “Smanjenje izgleda odražava naše stajalište da će hrvatski opći dug države nastaviti rasti na više od 90 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2016., nakon što se udvostručio od 2008. godine”, navodi ta agencija.

Nakon parlamentarnih izbora, koji moraju biti održani do veljače iduće godine, analitičari S&P-a predviđaju značajan rizik da bi politički odgovor na rast dugova i spremnost za reforme mogao biti nedovoljan da preokrene rastuću zaduženost bez snažnih mjera. To bi, poručuju, izazvalo daljnje sumnje u sposobnost političkih institucija da provedu učinkovite politike koje bi rezultirale održivim javnim financijama i podržale uravnoteženi gospodarski rast. S&P navodi, nadalje, kako su rejtinzi ograničeni zbog slabe perspektive rasta gospodarstva i prevelike i neučinkovite uloge javnog sektora u gospodarstvu zbog neprovedenih strukturnih i fiskalnih reformi. Dodatno, visoka i rastuća zaduženost javnog sektora, djelomično zbog gubitaških državnih poduzeća, ugrožavaju dugoročnu održivost javnih financija, ističe S&P. S druge strane, poručuje da su rejtinzi podržani zahvaljujući blagom smanjenju vanjske zaduženosti zbog razduživanja financijskog sektora, što je ponešto neutraliziralo rast vanjskog zaduživanja javnog sektora.

Analitičari S&P-a smatraju da je hrvatski institucijski okvir imao koristi od članstva zemlje u Europskoj uniji, posebice zbog praćenja deficita putem Procedure prekomjernog deficita (EDP). “Međutim, mali je napredak po pitanju fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj od početka EDP-a 2013. godine i Hrvatska vjerojatno neće ispuniti ciljeve iz EDP-a o korekciji deficita do roka u 2016. godini”, navodi ta agencija.

Nakon što je u 2014. palo 0,4 posto, hrvatsko je gospodarstvo izašlo iz recesije, konstatira agencija, koja u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 0,2 posto, ponajviše zahvaljujući neto izvozu. U idućih nekoliko godina očekuje rast BDP-a u prosjeku za 1,2 posto godišnje, što je, poručuje S&P, i dalje značajno niže u odnosu na usporedive zemlje sa sličnom razinom dohotka.

“Štoviše, vidimo naglašenije rizike za smanjenje naših procjena BDP-a, uglavnom zbog mogućeg sporijeg nego što se očekivalo oporavka eurozone, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Istodobno, visoka zaduženost privatnog sektora i daljnje potrebe banaka za razduživanjem mogli bi izazvati daljnji pritisak na investicije”, poručuje S&P.

Ističe da hrvatske institucije dosad nisu učinkovito odgovorile na rastuće ekonomske izazove, a zbog nadolazećih parlamentarnih izbora malo su vjerojatne bilo kakve kratkoročne reforme. To znači, poručuje S&P, da bi se nova vlada trebala usmjeriti na strukturne reforme kako bi povećala konkurentnost gospodarstva. “Premda je EDP trebao dati značajno sidro hrvatskoj fiskalnoj politici postavljanjem cilja proračunskom deficitu od manje od 3 posto BDP-a do 2016., očekujemo da će vladino fiskalno stajalište ostati ove godine popustljivo”, smatraju analitičari S&P-a, koji u ovoj godini očekuju visok deficit opće države od 5,6 posto BDP-a, a samo postupno smanjenje prema cilju od 3 posto iza 2018. godine.

Analitičari agencije smatraju da će predizborne mjere u prvoj polovici ove godine – kao što je promjena stopa poreza na dohodak, opraštanje dugova najsiromašnijima, kao i vrlo spore reforme u državnim poduzećima – poremetiti planove konsolidacije u ovoj godini i vjerojatno imati negativne posljedice na proračun u idućim godinama. S&P smatramo da ispunjavanje ciljeva iz EDP-a uvelike ovisi i o dalje neizvjesnim političkim mjerama koje će vlasti uvesti nakon nadolazećih izbora.

S&P procjenjuje da bi čisti dug opće države do 2017. godine mogao dosegnuti više od 87 posto BDP-a. “Mogao bi biti i veći zbog ranjive financijske situacije ili državnih poduzeća. Premda je veliki dio kvazi državnog duga uključen u opći državni dug po novom sustavu ESA 2010., neuspjele privatizacije ili dolazak na naplatu jamstava lokalnih i regionalnih vlasti ili državnih poduzeća mogli bi dodatno povećati opći državni dug. Dodatno, dug u stranim valutama trenutačno predstavlja 73 posto općeg državnog duga, što čini Hrvatsku ranjivom na promjene u globalnim monetarnim uvjetima i raspoloženju, a to bi moglo povećati kamatne stope i rezultirati povećanjem troškova servisiranja dugova”, navodi S&P.

Suprotno njezinoj fiskalnoj poziciji, Hrvatska je poboljšala vanjske bilance, poručuje agencija, koja procjenjuje da će višak na tekućem računu u ovoj godini iznositi 0,9 posto BDP-a, zahvaljujući niskim cijenama nafte i blagom rastu izvoza. Po njezinim procjenama, višak na tekućem računu dosegnut će vrhunac od 1 posto u 2016., a do 2018. će pasti na 0,3 posto BDP-a zbog ubrzanja domaće potrošnje i uvoza.

Hrvatska narodna banka, navodi se dalje u izvješću, predana je održavanju tečaja kune i eura, što ograničava fleksibilnost monetarne politike, kao što to čini i visoko euroizirano gospodarstvo. Više od 70 posto zajmova i više od 60 posto depozita denominirano je ili povezano sa stranim valutama, obično eurom. Nekoliko godina razduživanja nastavlja pritiskati bankarski sustav, koji je dominantno u stranom vlasništvu. Dodatno, privremeno, jednogodišnje vezanje tečaja kune u odnosu na švicarski franak za postojeće kredite u francima, kao i neizvjesnost kako će se u konačnici riješiti taj problem, pritišću profitabilnost banaka i kreditnu aktivnost. Nenaplativi krediti, posebice stambeni krediti u francima, i dalje su visoki i dosegnuli su oko 18 posto ukupnih kredita zbog nedavnog jačanja franka u odnosu na kunu.

Negativni izgledi rejtinga odražavaju mišljenje analitičara S&P-a da postoji 33 posto šansi za smanjenje rejtinga Hrvatske u idućih 12 mjeseci. S&P bi mogao smanjiti rejting ako politike vlade nakon izbora neće sadržavati snažne mjere za odgovor na fiskalne i ekonomske izazove. Dodatno, rejting bi mogao biti smanjen ako S&P ocijeni da je učinkovitost i kredibilnost Hrvatske narodne banke potkopana daljnjim povećanjem eurizacije ili političkim utjecajem.

S druge strane, pojačani napori Hrvatske usmjereni na ključne strukturne ekonomske i proračunske izazove, kao i značajan napredak u tome, mogli bi voditi povećanju izgleda na ‘stabilne’, jer bi to vodilo povećanju izgleda za održiv gospodarski rast. Hrvatski ‘BB’ rejting u stranoj valuti kod S&P-a dva je stupnja ispod investicijske razine. Isti rejting Hrvatske, ali sa stabilnim izgledima, drži i agencija Fitch, dok Moody’s drži hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine ‘Ba1’, ali s negativnim izgledima.