Hrvatska se u 2015. godini zadržala među zemljama Europske unije s relativno visokim udjelom kredita u financiranju javnog duga i značajnim udjelom domaćeg financijskog sektora u strukturi vlasništva nad tim dugom, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

U 2015. godini dužničke su vrijednosnice bile glavni instrument financiranja u gotovo svim zemljama EU, uz izuzetak Estonije, Grčke i Cipra koje su se većinom i dalje financirale putem kredita (u visini 89 posto, 78 odnosno 69 posto). Na financiranje putem kredita u velikoj su se mjeri oslonili i Luksemburg, s udjelom kredita u ukupnom javnom dugu od 42 posto, te Portugal, s 39 posto, i Hrvatska, s 37 posto, pokazali su raspoloživi podaci europskog statističkog ureda o strukturi javnog duga u 2015. godini.

Daleko najveći udio dužničkih vrijednosnih papira u financiranju javnog duga u 2015. godini imala je Malta, od 92 posto. Slijede Češka i Velika Britanija, s 90 odnosno 89 posto, te Mađarska, Slovenija i Slovačka, s po 85 posto. U stopu ih slijede Francuska i Italija, s 84 posto udjela. U Hrvatskoj je udio dužničkih papira u financiranju javnog duga u 2015. iznosio gotovo 63 posto, pokazalo je izvješće Eurostata.

Udio valuta i depozita u financiranju javnog duga među zemljama članicama bio je pak prošle godine općenito vrlo nizak, uz izuzetak Irske i Velike Britanije, gdje je iznosio 10 odnosno devet posto, te Italije i Portugala, s udjelima od po osam posto. Hrvatska se prema podacima europskog statističkog ureda nije u 2015. služila tim instrumentima za financiranje duga.

Prema raspoloživim podacima Eurostata, najviši udio kratkoročnog duga, s rokom dospijeća do godinu dana, u ukupnom je javnom dugu bilježila Švedska, od 27 posto. Mađarska je bilježila udjel od 15 posto, Italija i Portugal, od po 14 posto, a Francuska od 11 posto. Nasuprot njima, gotovo cjelokupan su javni dug Estonije, Poljske, Bugarske i Slovačke u 2015. činili dugoročni dužnički papiri. U Hrvatskoj je udio kratkoročnog duga, s rokom vraćanja do godinu dana, u 2015. godini iznosio 6,7 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

U europskom statističkom uredu ukazuju i na velike razlike u vlasništvu nad javnim dugom zemalja članica, ističući da je u Danskoj u 2015. godini 63 posto javnog duga bio u rukama domaćeg financijskog sektora. Slijede Luksemburg i Malta, sa po 62 posto, Italija sa 60 posto, te Hrvatska i Velika Britanija s po 59 posto udjela javnog duga u rukama domaćeg financijskog sektora. Cipar, Litva, Slovenija i Finska prednjačile su pak s udjelom javnog duga – od po 76 posto – u rukama stranaca. Slijede Austrija i Latvija, s udjelima javnog duga u stranom vlasništvu od 73 odnosno 72 posto.

U strukturi vlasništva nad javnim dugom u Hrvatskoj stranci su u 2015. godini sudjelovali s gotovo 41 posto, pokazuje izvješće Eurostata. Udio domaćeg nefinancijskog sektora u vlasništvu nad javnim dugom na razini EU-a bio je u 2015. manji od 10 posto. Među zemljama članicama izdvajale su se tek Malta s udjelom domaćeg nefinancijskog sektora u vlasništvu nad javnim dugom od 29 posto, te Mađarska i Irska, sa 14 odnosno 10 posto, navodi se u Eurostatovu izvješću.