Kakva je budućnost ušteđevina iz drugog stupa? Investiranje u strateške programe ili invesitcije? Ukidanje drugog stupa i usmjeravanje novca u proračun? Što je bolje i za koga? Vlada sutra predstavlja proračun, najavljuju se nova zaduženja na proljeće, bi li se i to moglo izbjeći reformom mirovinskog sustava? U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali su Ivan Šuker iz HDZ-a, Ivan Lovrinović iz MOST-a nezavisnih lista, Mirando Mrsić iz SDP-a te ekonomski analitičar Velimir Šonje.
Ivan Lovrinović pojasnio je kako 40% novca za isplatu mirovina nedostaje svake godine, ukupnog iznosa oko 15 milijardi. “To je novac koji država mora pronaći na tržištu da isplati mirovinu i on opterećuje javne financije. Osigurava se kreditima ili izdavanjem obveznica”, istaknuo je zastupnik MOST-a. Opisao je mađarski sustav koji je reformiran s praktički ukinutim drugim stupom, ali za takvu reformu nama treba stabilan demografski rast koji bi učinio prvi stup održivim. “Drugi stup je ostao gotovo jedino u Hrvatskoj”, rekao je. Lovrinović je ponovno apostrofirao važnost HNB-a koja, prema njemu, ima načina da pomogne stabilizaciji državnog proračuna.
“Cijela ideja mirovinske reforme je da se deficit dugoročno smanji. Ne govorimo o ovoj ili idućoj godini, već u perspektivi za 15-20 godina kada ćemo imati neizbježno veći broj umirovljenika”, istaknuo je Velimir Šonje. Osvrnuo se na Poljsku i Mađarsku koje su mijenjale mirovinske modele. “Kada sve vratite u prvi stup, šaljete ljudima poruku da će (kada umirovljenika bude još više) – svi ovisiti o državi kada uplate budu još i manje. Cilj reforme je da se to preokrene”, dodao je. Najave aktivnijeg sudjelovanja mirovinskih fondova u ulaganje na domaće tržišta Šonje smatra konceptualno dobrim i dodaje da takav potez ne bi bio opasan.
Mirando Mrsić podsjetio je da se dio umirovljenika umirovio po posebnim propisima (branitelji, policajci, saborski zastupnici…), a njihove se mirovine isplaćuju iz proračuna, iz prvog mirovinskog stupa, a ne iz doprinosa. “Govoreći o projekciji mirovinskog sustava, u konačnici će izdvajanje iz proračuna pasti s 10% na 5% što je cilj mirovine. A da mirovina ostane otprilike 60% plaće”, kazao je. Zadiranje u drugi stup Mrsić gleda kao na oblik nacionalizacije i kockanjem s budućnošću mladih koji tek ulaze u tržište rada. “Za mirovine se u Hrvatskoj isplati 36,7 milijardi kuna”, utvrdio je točnu brojku Ivan Šuker i dodao da je ključni problem što bismo trebali imati oko 1,6 milijuna zaposlenih i da onda ne bismo vodili ovakve razgovore. “Ako netko smatra da policajci ili vojnici ne moraju imati beneficirani radni staž, neka to kaže”, osvrnuo se Šuker na prozivanja o mnogo različitih beneficija i prijevremenih umirovljavanja.
