Analiza Embera
Solarni paneli prošle su godine proizveli 11% električne energije u Europskoj uniji, prema podacima klimatske organizacije Ember, dok su termoelektrane na ugljen doprinijele s 10%. Udio fosilnog plina u energetskoj mješavini EU kontinuirano opada petu godinu zaredom i trenutno iznosi 16%. Ovi podaci označavaju značajnu prekretnicu u energetskoj tranziciji. Beatrice Petrovich, koautorica izvještaja, istaknula je da je solarna energija “zvijezda u usponu”, dok je ugljen, iako nekada ključan za industrijski razvoj Europe, sve više marginaliziran zbog svoje štetnosti po okoliš. Proizvodnja električne energije iz ugljena u EU dostigla je vrhunac 2003. godine, a od tada je pala za čak 68%.
Istovremeno, obnovljivi izvori energije doživljavaju značajan procvat. Energija vjetra i sunca zajedno činili su 29% proizvodnje električne energije u EU prošle godine, dok su hidroenergija i nuklearna energija također povećale svoje udjele. Porast solarne energije pripisuje se rekordnom broju novih instalacija, unatoč manje sunčane godine u odnosu na 2023. Jenny Chase, analitičarka za solarnu energiju iz BloombergNEF-a, istaknula je da povećanje broja solarnih panela direktno doprinosi smanjenju potrebe za fosilnim gorivima. Udio ugljena opao je u 16 od 17 zemalja koje su ga još koristile, a Njemačka i Poljska, kao najveći potrošači ugljena u EU, također su zabilježile značajan pad – 17% odnosno 8%.
Unatoč blagom porastu potražnje za električnom energijom nakon energetske krize uzrokovane ratom u Ukrajini, EU je odgovorila ubrzanim prelaskom na čiste izvore energije, diversifikacijom dobavljača i mjerama za uštedu energije. Gregory Nemet, istraživač s Sveučilišta Wisconsin-Madison, istaknuo je da Europa iskorištava prednosti obnovljivih izvora, poput pristupačnosti, sigurnosti i čišćeg zraka. Emberov izvještaj pokazuje da je EU na dobrom putu prema cilju od 400 gigavata instaliranog kapaciteta solarne energije do 2025. godine, s već postavljenih 338 GW. Autori izvještaja pozivaju na dodatna ulaganja u baterije, pametne brojile i druge sustave “čiste fleksibilnosti” kako bi se bolje uskladila proizvodnja obnovljive energije s potražnjom, čime bi se osigurala stabilnost energetskog sustava u budućnosti.
