Hamasov napad
Cijene nafte pale su nakon najvišeg skoka u šest mjeseci do kojeg je došlo zbog sukoba u Izraelu i straha da će se nestabilnosti proširiti po cijelom Bliskom istoku. Na londonskom je tržištu cijena barela iznosila je 87,28 dolara,a na američkom tržištu 85,57 dolara.
Sukob je dodatno povećao volatilnost cijena nafte koje su proteklih mjeseci fluktuirale zbog smanjenja proizvodnje, odnosno izvoza u Saudijskoj Arabiji i Rusiji.
Iako je uloga Izraela u globalnoj opskrbi naftom ograničena, u sukob koji je već prouzročio više od 1500 smrtnih slučajeva mogle bi se uključiti i druge zemlje, poput SAD-a i Irana. Svaka odmazda protiv Teherana, koji podržava Hamas, mogla bi ugroziti prolaz brodova kroz Hormuški tjesnac, vitalnu rutu kojom se velik dio svjetske sirove nafte transportira, koji je iranska vlada već prijetila zatvoriti. Iran je u ponedjeljak zanijekao da je umiješan u napad Hamasa.
Erupcija nasilja mogla bi ugroziti nastojanja SAD-a da posreduje u približavanju Saudijske Arabije i Izraela i u normalizaciji saudijsko-izraelskih odnosa, nudeći Rijadu zauzvrat isporuku oružja.
Saudijski dužnosnici navodno su u petak rekli Bijeloj kući da su spremni, u sklopu sporazuma, povećati proizvodnju u idućoj godini. Saudijska Arabija i Rusija trenutno planiraju smanjivati opskrbu do kraja godine za 1,3 milijuna barela dnevno.
Pitanje je koliko će dugo cijene nafte rasti u aktualnim okolnostima, kažu analitičari Citija.
Analitičari upozoravaju da je sukob otvorio i pitanje eventualnog uključivanja Irana.
Upravo je Iran ove godine postao glavni izvor dodatne sirove nafte i time ublažio nestašice na tržištu, ali dodatne američke sankcije Teheranu mogle bi ograničiti te isporuke.
Sukob je skrenuo pozornost s principa ponude i potražnje, a OPEC je u ponedjeljak povisio svoje prognoze globalne potražnje za naftom do sredine stoljeća. U četvrtak nas čeka dosta pokazatelja vezanih uz naftu, od mjesečnih tržišnih izvješća OPEC-a i Međunarodne agencije za energiju, do tjednih podataka o zalihama u SAD-u.
