Aktivnost u hrvatskom gospodarstvu u drugome se tromjesečju ove godine intenzivirala, što je rezultiralo rastom realnog BDP-a na godišnjoj razini za 1,2 posto, nakon ostvarenih 0,5 posto u prvome ovogodišnjem tromjesečju, priopćeno je u srijedu iz Hrvatske narodne banke (HNB) nakon sjednice Savjeta.
Savjet je na današnjoj sjednici razmotrio najnovije pokazatelje o gospodarskim i novčanim kretanjima, izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama u prvom polugodištu ove godine te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti. Kako se navodi u priopćenju, kretanjima u drugom tromjesečju ove godine najviše je pridonio rast neto izvoza roba i usluga, a pozitivan doprinos rastu dala je i domaća potražnja. “Rast gospodarske aktivnosti povoljno se odrazio i na kretanja na tržištu rada te je u drugome tromjesečju došlo do porasta broja zaposlenih i nastavka smanjenja nezaposlenosti”, ističu iz središnje banke.
Također navode kako su pad cijene sirove nafte na svjetskome tržištu i posljedično pojeftinjenje naftnih derivata u srpnju rezultirali godišnjim padom potrošačkih cijena (za 0,4 posto), dok su njihovom padu na mjesečnoj razini (za 0,8 posto) najviše pridonijeli sezonski pad cijene odjeće i obuće te niže cijene povrća.
Iz središnje banke ističu kako je stabilnost tečaja kune prema euru zadržana tijekom srpnja i kolovoza. Navode i kako je, unatoč nastavku ekspanzivnog karaktera monetarne politike i postupnom snižavanju kamatnih stopa, kreditna aktivnost banaka prema domaćim sektorima i dalje potisnuta, što se očituje u nastavku pada kreditiranja poduzeća i stanovništva. “Kada je riječ o javnim financijama, dostupni podaci upućuju na to da je i u drugome ovogodišnjem tromjesečju nastavljena fiskalna konsolidacija, uslijed bržeg rasta prihoda od rashoda”, naglašavaju iz HNB-a.
Po podacima koje iznose, ukupne međunarodne pričuve iznosile su krajem lipnja ove godine 13,7 milijardi eura, što je za 1,04 milijarde eura, odnosno oko 8,2 posto više nego na isteku 2014. godine. Neto međunarodne pričuve (u koje nije uključena obvezna devizna pričuva, specijalna prava vučenja kod MMF-a, sredstva Europske komisije, devizna sredstva Ministarstva financija, kao ni ulaganja u repo poslove) porasle su u prvom ovogodišnjem polugodištu za 650,1 milijun eura, odnosno za 6,1 posto, dosegnuvši 11,3 milijarde eura. “U raspravi o izvješću istaknuto je opredjeljenje HNB-a da u upravljanju međunarodnim pričuvama u prvom redu vodi računa o sigurnosti ulaganja, kao i nastojanje središnje banke da u okružju izrazito niskih, čak i negativnih kamata na depozite te niskih, dijelom i negativnih prinosa na druge sigurne oblike ulaganja, ostvari povoljan financijski rezultat”, ističu iz središnje banke.
Na današnjoj sjednici KentBanku Zagreb odobreno je pružanje dodatnih financijskih usluga – poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja, a Podravskoj banci pripajanje društva POBA faktor d.o.o. Također, Savjet HNB-a suglasio se s odlukom nadzornog odbora Wüstenrot stambene štedionice da i u sljedećem mandatu predsjednik uprave te štedionice bude Zdravko Anđel, navodi se u priopćenju.
