Cijena barela nafte na londonskom tržištu u ponedjeljak je pala pod pritiskom jačanja tečaja dolara. Na londonskom je tržištu u ponedjeljak cijena barela pala 47 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 64,81 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 33 centa nižoj cijeni, od 56,82 dolara, nakon što je u ranijoj trgovini dosegnuo razinu od 57,46 dolara.
Tečaj dolara porastao je 0,22 posto prema košarici glavnih valuta, što robe s cijenama u dolarima poput nafte čini skupljima za vlasnike drugih valuta. “Čini se da su jutros cijene sirove nafte ponovo pod pritiskom nakon oporavka američkog dolara”, rekao je Myrto Sokou iz londonskog Sucden Financiala. “Održivost nedavnog oporavka cijena nafte zahtijeva snažniju potražnju i opipljivu reakciju ponude. Oprezni smo glede daljnjeg rasta cijena u kratkome roku”, naveli su analitičari Barclaysa u bilješci klijentima. Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela košarice njezine nafte u petak iznosila 60,55 dolara, što znači da je porasla 1,81 dolar u odnosu na prethodni trgovinski dan.
U na smo, pak, prošlog tjedna doživjeli najveće jednokratno poskupljenje goriva u povijesti, izgleda kako će cijene goriva nastaviti rasti. HRT doznaje kako će noćas eurodizel poskupjeti za 6 lipa po litri, a eurosuper 95 i 98 za 8 lipa.
Podsjetimo, 21. travnja došlo je do drastičnog rasta cijena goriva, nikada ranije zabilježenoga u Hrvatskoj. Već je tada bilo jasno kako, s obzirom na to da je cijena sirove nafte na svjetskim tržištima posljednjih tjedana porasla za oko 15 posto, a bazna cijena benzina u Hrvatskoj u istom razdoblju za oko šest posto, možemo očekivati nastavak rasta cijena goriva i u idućim tjednima. S turističkom sezonom pred vratima i porastom potražnje za gorivom koji ona donosi, postoji mogućnost da cijena litre benzina u ljetnim mjesecima dosegne 11 kuna, a litra eurodizela pređe 10 kuna, kao u srpnju 2014. godine.
Iz Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika poručili su još prošloga tjedna kako će gorivo točiti u susjednim zemljama u kojima je ono jeftinije, a kazali su kako ne odbacuju ni mogućnost prosvjeda. Država ubire dobar dio novca koji plaćamo za gorivo, kada zbrojimo državne namete, PDV i trošarine, dolazimo do postotka od 60 posto po litri goriva, skoro dvije trećine.
Tek jedna trećina onoga što plaćamo odlazi radnicima, prodavačima, prerađivačima, onima koji plasiraju gorivo i ostalima. Cijene goriva mogle bi biti niže, no uhljebnička mašinerija zahtjevna je za održavanje, ona košta. Tako se Vladino arbitrarno proglašavanje dizanja trošarina, s postojećim brojem zaposlenih u javnome sektoru, sa svim agencijama, odborima i inim “ovdje ću zaposliti stranačke kadrove” strukturama nameće kao idealno rješenje za namaknuti sredstva s kojima će se sve te parazitske tvorevine financirati.
Podsjetimo, nakon što je Vlada pretprošlog tjedna digla trošarine na gorivo, ministri su izjavljivali da hrvatski građani to neće osjetiti. “Zbog povećanja trošarina ne bi trebalo biti posebnih povećanja cijena goriva ni za građane ni za industriju, budući da su cijene goriva u zadnje vrijeme padale”, rekao je nakon dizanja trošarina Maras, no demantiran je već istog dana. Iz Ine su Indexu istoga dana kazali kako porast trošarina utječe na formiranje “maloprodajne cijene Ininih naftnih derivata”. “Iznos trošarina jedan je od faktora koji utječu na formiranje maloprodajne cijene Ininih naftnih derivata te njihov porast ili smanjenje ima utjecaj na cijene goriva na našim benzinskim postajama”, rekli su nam iz Ininog Sektora korporativnih komunikacija. (Agencije/Index.hr)