Smjena u turskoj središnjoj banci dotukla burzu

Antiinflacijsko kadroviranje

Turska valuta potonula je jučer u jednom trenutku čak 14 posto nakon što je predsjednik Recep Tayyip Erdogan smijenio čelnika središnje banke, najzaslužnijeg za primjetni oporavak valute tijekom ove godine. U ponedjeljak prijepodne lirom se trgovalo u Londonu za 8,4 lira za dolar. No, kasnije su gubici smanjeni na 7,8 lira što je 8 posto niže od prethodnog zatvaranja.

Kako prenosi Financial Times, tamošnja burza također se našla pod pritiskom, pa je oko podneva dionički indeks Istanbulske burze BIST 100 gubio čak 8 posto vrijednosti. Oštro je pala i vrijednost turskih obveznica u stranoj i domaćoj valuti.

Tako je prinos na obveznicu denominiranu u dolaru koja dospijeva 2031. skočio na 7,45 posto. Ovakav potres na financijskom tržištu izazvala je smjena guvernera Nacija Agbala, objavljena u subotu, šokiravši brojne domaće i strane investitore.

Na guvernerskoj poziciji Agbal je “poživio” svega četiri mjeseca. Podsjetimo, Agbalovo imenovanje u studenom bilo je dio šireg preslagivanja ekonomskog vodstva Turske u sklopu kojeg je otišao i ministar financija Berat Albayrak, inače Erdoganov zet.

Agbalov zaokret prema konzervativnijoj monetarnoj politici rezultirao je snažnim oporavkom vrijednosti lire. Od rekordno niske razine od 8,58 lira za dolar zabilježene 6. studenog, turska valuta povratila je petinu vrijednosti.

Štoviše, u jednom trenutku bila je valuta iz skupine rastućih gospodarstava s najboljom izvedbom u 2021. godini. Jačanje lire uslijedilo je i prošloga četvrtka nakon odluke središnje banke da ključnu kamatnu stopu poveća za dva postotna boda, dvostruko više od očekivanja ekonomista.

Prije posljednjeg povećanja, tijekom Agbalova mandata kamatna je stopa narasla za 6,75 postotnih bodova. Investitori već dugo zagovaraju restriktivniju monetarnu politiku u Turskoj radi suzbijanja inflacije koja iznosi više od 15 posto i rezultira bijegom stranog kapitala.

Međutim, podizanju kamatnih stopa oštro se protivi predsjednik Erdogan smatrajući ga “majkom i ocem svih ekonomskih zala”, kako je jednom izjavio, jer koči investicije u gospodarstvu.

Ehsan Khoman, direktor istraživanja za rastuća gospodarstva u MUFG Bank u Dubaiju ocjenjuje za FT kako su Agbalovo vodstvo i mjere središnje banke imale ključnu ulogu u obnovi investitorskog povjerenja u liru i tursku financijsku imovinu. Stoga analitičari smatraju da će to povjerenje Erdoganovim instaliranjem Sahapa Kavcioglua na čelo središnje banke brzo iščeznuti.

Kavcioglu je javnosti malo poznati profesor financija te bivši parlamentarni zastupnik iz redova Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AKP). Novi guverner na neki je način najavio svoj dolazak na Agbalovo mjesto prošloga mjeseca kolumnom u listu Yeni Safak, bliskom AKP-u

U njoj je iznio stav da će “povećanje kamatnih stopa neizravno dovesti do povećanja inflacije”. Takvo je mišljenje u suprotnosti sa suvremenim makroekonomskim teorijama, ali je u skladu s Erdoganovim razmišljanjima.

Iznenadna promjena vodstva turske monetarne politike dolazi u osjetljivom trenutku za rastuća gospodarstva s obzirom na rast cijene zaduživanja u SAD-u i ostalim tržištima u razvoju. Prošloga tjedna kamatne stope radi obuzdavanja inflacije povećali su Rusija i Brazil, donosi Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments