Analiza EK
Prema istraživanju Europske komisije, očekivanja u hrvatskom gospodarstvu su se u ožujku smanjila nakon što je u veljači dosegnula najvišu razinu u godinu dana. Indeks ekonomske klime u Hrvatskoj pao je za dva boda u odnosu na veljaču, na 107,3 boda.
Najveći pad je zabilježen u maloprodaji, gdje je indeks pao za 3,5 bodova, dok su potrošači i industrija također postali pesimističniji.
Međutim, građevinski i uslužni sektor su pokazali optimizam s rastom indeksa. U eurozoni i EU, ekonomska klima je također pala u ožujku, a najizrazitije pogoršanje se dogodilo u maloprodaji.
Ipak, Italija je zabilježila najveći napredak u ožujku, dok je raspoloženje u Njemačkoj blago pogoršano.
U ožujku je došlo do pogoršanja očekivanja u hrvatskom gospodarstvu, s najviše razine u nešto više od godinu dana.
Pad indeksa ekonomske klime (ESI) od dva boda u odnosu na veljaču je prvenstveno uzrokovao pesimizam u maloprodaji i među potrošačima. Najviše se pogoršalo raspoloženje poslovnih čelnika u maloprodaji, čiji je indeks pao za 3,5 bodova, a znatno su pesimističniji i potrošači čiji je indeks pao za 3,2 boda. Pogoršana su i očekivanja u industriji, uz pad indeksa za 2,7 bodova.
Međutim, najviše se poboljšalo raspoloženje u građevinskom sektoru, čiji je indeks porastao za 4,5 bodova, dok su poslovni čelnici u uslužnom sektoru bili optimističniji, čija su se očekivanja očitovala u rastu indeksa za 2,4 boda.
Uz to, poslovni čelnici procijenili su da će pojačano zapošljavati u budućnosti, prema rastu indeksa EEI u ožujku za tri boda u odnosu na veljaču, na 117,8 bodova. Neizvjesnost u poslovanju zadržala se na razini veljače, uz vrijednost indeksa EEI od minus 0,3 boda.
U usporedbi s EU i eurozonom, ekonomska klima u ožujku zadržala se više-manje na razini prethodnog mjeseca, a očekivanja su najizrazitije pogoršana u maloprodaji, čiji je indeks pao za 1,2 boda u eurozoni, te za 0,6 bodova u EU.
