Smanjenje rasta BDP-a u Kini, raste srednja klasa u toj zemlji

Kinesko bi gospodarstvo u trećem tromjesečju moglo porasti manje od 7 posto na godišnjoj razini, što bi bio najsporiji rast od globalne financijske krize 2009., pokazuje najnovija anketa Reutersa. U toj anketi, u kojoj je sudjelovalo 50 ekonomista, procjenjuje se u prosjeku da je u proteklom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao 6,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom se procjene rasta kreću od 6,4 do 7,2 posto.

Pokažu li se procjene točne, bio bi to najsporiji rast od prvog tromjesečja 2009. godine, kada je iznosio 6,2 posto. To bi, također, predstavljalo usporavanje rasta, s obzirom da je u drugom tromjesečju BDP ojačao 7 posto. Ova je godina teška za drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, s obzirom na usporavanje rasta u vanjskoj trgovini, investicija i domaće potražnje, što je, među ostalim, posljedica slabljenja tržišta nekretnina i deflacijskih pritisaka.

Povjerenje ulagača uzdrmano je, pak, oštrim padom cijena dionica na kineskim burzama od lipnja. Nastojeći potaknuti rast izvoza, u kolovozu su vlasti devalvirale juan, što je dodatno uzdrmalo ne samo kineske, nego i najveće svjetske burze. Unatoč usporavanju rasta gospodarstva, kineska vlada zasad ostaje pri procjenama da bi u ovoj godini BDP trebao porasti 7 posto, nakon lanjskog uspona od 7,3 posto. Bio bi to najsporiji godišnji rast BDP-a u posljednjih 25 godina.

Posljedica je to strukturnih reformi koje vlada mora provesti, s obzirom da je gospodarstvo pod pritiskom usporavanja rasta tržišta nekretnina, visoke razine zaduženosti lokalnih vlasti, prevelikih tvorničkih kapaciteta, nedovoljno jake domaće potražnje, kao i slabosti inozemne. Kineska vlada poručuje da su nužne bolne reforme kako bi se gospodarstvo dovelo na put održivog rasta nakon tri desetljeća vrtoglavog uspona. U svom planu navodi reforme u državnim kompanijama, kao i liberalizaciju bankarskog sustava i financijskih tržišta, a sve u cilju restrukturiranja gospodarstva poticanjem domaće potrošnje na uštrb rasta izvoza i investicija.

Kineske središnja banka, pak, labavljenjem monetarne politike pokušava podržati rast gospodarstva. Nedavno je ponovno smanjila ključne kamatne stope, kao i stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka, već peti puta od studenoga prošle godine. Na taj način pokušava potaknuti kreditiranje poduzetnika i stanovništva, a time i rast gospodarstva. Unatoč svemu tome, analitičari smatraju da su potrebne dodatne poticajne mjere, jer bi, ako rast BDP-a padne ispod 7 posto, moglo doći do rasta nezaposlenosti, što bi dovelo do pada osobne potrošnje.

Kineska srednja klasa pretekla je brojnošću onu Sjedinjenih Američkih Država i postala najveća u svijetu, konstatirala je banka Credit Suisse u najnovijem izvješću o globalnom bogatstvu. Kineska srednja klasa broji 109 milijuna odraslih i ove je godine “prvi puta brojčano pretekla” SAD gdje toj društvenoj skupini pripada 92 milijuna građana, utvrdila je banka u izvješću objavljenom u utorak.

Azija će u predstojećem razdoblju bilježiti najsnažniji rast srednje klase, prognoziraju autori izvješća.  Na globalnoj je razini broj pripadnika srednje klase prošle godine rastao sporije nego broj bogatih a u gospodarstvima u nastajanju taj će se rast nastaviti, uz lavovski udio Azije u tom trendu, kazao je Tidjane Thiam, izvršni direktor Credit Suissea u izjavi prigodom objave Izvješća o globalnom bogatstvu. “Kao rezultat toga, svjedočit ćemo promjeni obrazaca potrošnje, kao i društvenim promjenama, budući da povijesno srednja klasa djeluje kao faktor stabilnosti i prosperiteta”, dodao je Thiam.

U izvješću se podsjeća da su veličina i bogatstvo srednje klase ključan čimbenik gospodarskog razvoja, te da je srednja klasa često bila u središtu političkih pokreta i novih potrošačkih trendova. Kao gornja granica za srednju klasu određen je dvostruko veći prihod od prosjeka u matičnoj zemlji. Iako je bogatstvo još uvijek uglavnom koncentrirano u Europi i SAD-u, Thiam ističe da je “rast bogatstva na tržištima u nastajanju najimpresivniji, uključujući peterostruki rast u Kini od početka stoljeća”.

Kina sada čini petinu svjetske populacije a drži gotovo 10 posto globalnog bogatstva. Ukupno je prema istraživanju Credit Suissea globalno bogatstvo u godinu dana do sredine ove godine smanjeno gotovo pet posto, na 250 tisuća milijardi dolara zbog jačanja američkog dolara u kojem se dohodak uspoređuje. Ako se isključi utjecaj tečaja, bogatstvo je poraslo u skladu s trendom zabilježenim od početka stoljeća.

You may also like

0 comments