[vc_row][vc_column width=”1/3″]Stanje na burzama [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica znatno porasle, nadoknadivši gubitke od prethodnoga dana, jer su ulagače ohrabrili dobri gospodarski pokazatelji iz Kine, smanjivanje tenzija u Hong Kongu i razvoj situacije u vezi brexita.[/vc_column][/vc_row]
Ulagače na najvećoj svjetskoj burzi ohrabrili su podaci o najvećem rastu aktivnosti u kineskom uslužnom sektoru u kolovozu u posljednja tri mjeseca, što je ublažilo strahovanja od naglog usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva. Pozitivno je na tržište utjecalo i to što je donji dom britanskog parlamenta usvojio zakon koji blokira izlazak Britanije iz EU-a bez dogovora 31. listopada i prisiljava vladu da traži tromjesečnu odgodu brexita. Zahvaljujući tome, indeksi na Wall Streetu nadoknadili su gubitke od prethodnoga dana.
Čelnica Hong Konga Carrie Lam u srijedu je, naime, objavila službeno povlačenje kontroverznoga prijedloga zakona o izručenju Kini zbog kojeg je grad pod kineskom upravom zahvatila najteža politička kriza proteklih desetljeća. Podršku tržištu pruža i uvjerenje ulagača da će američka središnja banka u rujnu dodatno smanjiti ključne kamatne stope kako bi potaknula rast gospodarstva.
Jučer je John Williams, predsjednik ogranka Feda u New Yorku, kazao da se čini da je američko gospodarstvo u dobroj formi, ali i da je spreman odgovarajuće djelovati kako bi se spriječio pad. To je ublažilo strahovanja ulagača u vezi gospodarstva, nakon što su podaci objavljeni dan prije pokazali pad tvorničke aktivnosti u SAD-a i nakon što je na snagu stupio novi krug carina na uvoz kineskih proizvoda.
[quote_box name=””]
Nove carine koje je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvela Kini stupile su na snagu u nedjelju i prvi put su obuhvatile kinesku potrošačku robu, među ostalim televizore, knjige, pelene i sportsku obuću.
Ranije najavljene carine od 15 posto na robu vrijednu 112 milijarda dolara iz Kine prema stručnjacima, vjerojatno će u srednjoročnom razdoblju izazvati rast cijena za američke potrošače. Istodobno stupile su na snagu i kineske carine od pet do 10 posto na američku robu vrijednu 75 milijarda dolara. Ti su potezi zadnji u trgovinskom ratu koji traje godinu dana i koji usporava svjetsku ekonomiju. Američka administracija planira 15. prosinca uvesti nove 15- postotne carine na robu vrijednu 160 milijarda dolara koje će obuhvatiti robu poput pametnih telefona, laptopa i odjeće.
Taj je paket, koji je također trebao stupiti na snagu u nedjelju, odgođen je Trumpovom odlukom kako bi se izbjeglo da se odrazi na božićnu potrošačku groznicu u SAD-u. Od prosinca gotov sav kineski izvoz u SAD, vrijedan 540 milijarda dolara podlijegat će carinama. Washington je već uveo carine na 250 milijarda dolara vrijednu kinesku robu a Kina je odgovorila uvođenjem carina na uvoz iz SAD-a vrijedan 110 milijarda dolara.
Trgovinski timovi iz Kine i SAD-a nastavljaju razgovarati i sastat će se u rujnu. “Pobijedit ćemo u borbi”, rekao je Trump novinarima. “Razgovaramo s Kinom, sastanci su zakazani, telefonski razgovori obavljeni, piše Poslovni dnevnik.
[/quote_box]
Tržište je u kolovozu bilo pod pritiskom zbog strahovanja ulagača od recesije, koja su ojačala zbog slabih pokazatelja iz američkog, kineskog, njemačkog i drugih najvećih svjetskih gospodarstva. Posljedica je to trgovinskog rata između SAD-a i Kine, koji traje već više od godinu dana, neizvjesnosti u vezi brexita i geopolitičkih tenzija.
Dolar je u srijedu dodatno oslabio na međunarodnim tržištima pogođen lošim vijestima iz američke industrije, dok se tečaj eura stabilizirao, a funta oporavila nakon najnovijeg pokušaja britanskih parlamentaraca da spriječe brexit bez dogovora. Pritiske na slabljenje dolara izazvala je vijest da je industrijska aktivnost u najvećem svjetskom gospodarstvu u kolovozu pala po prvi put u posljednje tri godine. Investitori tako sve više očekuju će američka središnja banka Fed do kraja godine dodatno smanjiti kamatne stope.
Tečaj eura u takvim je okolnostima ojačao 0,2 posto, na 1,0992 dolara, i drži se iznad 1,0926 dolara, najniže razine u 28 mjeseci, na koje se u jednom trenutku spustio u utorak prije objave slabih američkih podataka iz industrije.
Valute utočišta, poput japanske i švicarske, oslabile su jer se situacija na tržištu kapitala donekle smirila, čemu je pripomogla i vijest da bi čelnica Hong Konga Carrie Lam u srijedu trebala objaviti formalno povlačenje kontroverznog prijedloga zakona o izručenju koji je potaknuo višetjedne prosvjede. Poboljšano raspoloženje na tržištima pripisuje se i kineskim podacima iz uslužnog sektora koji su pokazali najveći rast aktivnosti od svibnja. Slabljenje dolara pomoglo je kineskom juanu da se udalji od rekordno niskih razina na koje se nakratko spustio početkom tjedna. Juan je jutros ojačao prema dolaru za 0,3 posto, na 7,1553 juana za dolar.
Britanska funta jutros se stabilizirala, nadoknadivši dio gubitaka od utorka, kada je kliznula ispod 1,20 dolara na najniže razine u tri godine, a podršku joj je pružio najnoviji pokušaj parlamentarnih zastupnika da zaustave brexit bez sporazuma. Jutros je tako ojačala 0,5 posto prema dolaru, na 1,2157 dolara te 0,4 posto prema euru, na 90,39 penija za euro. Zastupnici u britanskom parlametnu koji su kasno u utorak porazili vladu premijera Borisa Johnsona, trebali bi, kako se očekuje, predstaviti nacrt zakona kojim bi se spriječio brexit 31. listopada bez sporazuma.
A cijene su nafte nastavile rasti, nakon što su jučer skočile oko 4 posto. Jutros je cijena barela na američkom tržištu ojačala daljnjih 0,2 posto, na 56,25 dolara.
