Analiza Eurostata
Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU stabilizirala se na početku godine, a u Hrvatskoj njezin rast bio je blago iznad prosjeka u zoni primjene zajedničke europske valute, pokazali su u srijedu podaci europskog statističkog ureda.
Industrijska proizvodnja u zoni primjene zajedničke valute porasla je u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima za 0,7 posto u odnosu na prosinac, kada je bila pala za revidiranih 1,3 posto, procijenio je Eurostat.
Proizvodnja energije pala je u eurozoni na mjesečnoj razini za 0,8 posto, a u EU je stagnirala.
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u siječnju na mjesečnoj razini rasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 9,3 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u siječnju prema sezonski prilagođenim podacima porasla za 0,9 posto u odnosu na prosinac kada je uvećana za 0,1 posto, pokazuju Eurostatove tablice.
Isti postotni rast bilježila je u siječnju i Grčka. Najveći pad proizvodnje bilježila je Danska, za 7,1 posto. Slijede Mađarska i Nizozemska s padom od pet odnosno 4,3 posto.
Na godišnjoj razini proizvodnja je u siječnju ponovo porasla i u eurozoni i u EU, otprilike za jedan posto, nakon pada u prosincu za dva odnosno za 0,6 posto.
Proizvodnja energije smanjila se pak na godišnjoj razini za 7,6 posto u eurozoni i za 7,1 posto u EU.
Među zemljama EU-a najveći rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u siječnju Irska, za 19,5 posto. Slijede Danska i Malta s rastom od 14,2 odnosno 12,4 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u siječnju prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 2,9 posto, nakon 2,3-postotnog smanjenja u prosincu, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Blizu je Francuska s padom proizvodnje za 2,5 posto. Najveći pad bilježila je Litva, za 12 posto. Slijede Latvija i Slovačka gdje se proizvodnja na godišnjoj razini smanjila za 9,8 odnosno za 8,6 posto.
