Smanjen proračunski manjak u eurozoni

Podaci Eurostata

Proračunski manjak u EU i eurozoni iskazan udjelom u BDP-u značajno je smanjen u trećem kvartalu 2021. godine u uvjetima daljnjeg oporavka gospodarstva od koronakrize, pokazalo je u petak izvješće europskog statističkog ureda.

Sezonski prilagođen proračunski manjak, iskazan udjelom u BDP-u, smanjen je u EU u trećem kvartalu na 3,7 posto, s 5,8 posto u prethodna tri mjeseca, pokazuju privremeni podaci Eurostata.

U istom tromjesečju 2020. godine iznosio je šest posto BDP-a, a u trećem tromjesečju pretpandemijske 2019. godine bio je u visini 0,9 posto, pokazalo je izvješće.

Na razini eurozone, proračunski deficit iskazan udjelom u BDP-u pao je na četiri posto, sa 6,4 posto u drugom kvartalu.

U trećem kvartalu 2020. iznosio je također 6,4 posto, a u istom tromjesečju pretpandemijske 2019. godine 0,9 posto, kao i na razini Unije.

Smanjeni deficiti iskazani udjelom u BDP-u rezultat su većih ukupnih prihoda, manjih ukupnih rashoda kao i rasta BDP-a u odnosu na drugo tromjesečje, navodi Eurostat, ponovivši da na ukupne prihode i rashode država i dalje utječu mjere ublažavanja posljedica pandemije.

Ukupni proračunski prihodi u EU, mjereni udjelom u BDP-u, u trećem su tromjesečju prema prethodna tri mjeseca stagnirali na razini od 46,5 posto.

Udio rashoda smanjen je pak s 52,3 na 50,2 posto BDP-a.

U eurozoni ukupni proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u porasli su sa 46,8 posto u drugom kvartalu, na 47 posto.

Sezonski prilagođeni ukupni prihodi porasli su za oko 53 milijarde eura u području primjene zajedničke valute u usporedbi s prethodnim kvartalom, navodi Eurostat.

Ukupna proračunska potrošnja iskazana udjelom u BDP-u pala je na 51 posto, s 53,2 posto u prethodna tri mjeseca.

Sezonski prilagođeni ukupni rashodi smanjeni su pritom za oko 14 milijardi eura u odnosu na prethodna tri mjeseca, objavio je statistički ured.

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je europski statistički ured raspolagao, samo je Danska i u trećem prošlogodišnjem tromjesečju bilježila višak u proračunu, iskazan udjelom u BDP-u, od 2,7 posto.

Dvostruko više zemalja nego u drugom tromjesečju svelo je manjak ispod tri posto BDP-a, maksimalne dopuštene razine koja je zbog pandemije privremeno suspendirana.

U toj su skupini Švedska, Njemačka, Estonija, Irska, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal i Finska.

Vrlo blizu je i Slovenija, s manjkom od 3,1 posto BDP-a.

Najveći je sezonski prilagođeni proračunski deficit, iskazan udjelom u BDP-u, bilježila Malta, od 8,1 posto, a slijede Španjolska i Rumunjska, s manjkom od 7,3 odnosno 7,1 posto.

Blizu su i Belgija i Češka s manjkom od 6,6 i šest posto, te Mađarska i Francuska, s 5,6-postotnim deficitom.

Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Hrvatsku, Grčku, Italiju i Cipar.

Prema sezonski neprilagođenim podacima Hrvatska je u trećem tromjesečju 2021. bilježila višak u proračunu, iskazan udjelom u BDP-u, od 2,6 posto, nakon manjka od 4,6 posto u prethodna tri mjeseca. U trećem tromjesečju godine ranije imala je manjak od 4,1 posto.

U trećem tromjesečju pretpandemijske 2019. godine hrvatski proračun bio je u suficitu od 3,2 posto, pokazalo je izvješće.

EU je prema sezonski neprilagođenim podacima u trećem tromjesečju 2021. godine bilježio manjak od 3,3 posto BDP-a, a eurozona od 3,9 posto.

You may also like