Do 2034.
Predstavnici elektrodistributera na konferenciji najavili su plan ulaganja od 3,95 milijardi eura u distribucijsku mrežu za razdoblje 2025.–2034., od čega će 2,47 milijardi biti usmjereno u novogradnje, a 1,48 milijardi u rekonstrukcije. Elektro Ljubljana predvodi s 1,16 milijardi eura ulaganja, slijede Elektro Maribor s 1,11 milijardi, Elektro Celje s 814 milijuna, Elektro Gorenjska s 459 milijuna i Elektro Primorska s 407 milijuna eura. Plan je usklađen s projekcijom potrošnje električne energije, a Uroš Blažica, predsjednik uprave Elektre Primorske, naglasio je potrebu za pripremom infrastrukture uz prilagodbu dinamike stvarnim potrebama.
Ključno pitanje je dinamika elektrifikacije prometa i grijanja, za koju Blažica smatra da će biti sporija zbog geopolitičkih i ekonomskih faktora, uz važnost poticaja za spremnike, automobile i industriju. Urban Likozar iz Elektre Ljubljana izrazio je zabrinutost oko izvedivosti plana zbog ograničenja zaduživanja, dok Aleksander Mervar iz Elesa upozorava na rizik prekomjernih ulaganja ako potrošnja ne bude rasla prema prognozama, što bi povećalo mrežarinu. Od 3,95 milijardi eura osigurano je 1,2 milijarde kroz kredite, amortizaciju i prihode od prekograničnih kapaciteta, dok 2,2 milijarde ostaje neizvjesno, uz upozorenja o dosezanju granice zaduženosti distributera.
Mervar ističe da Slovenija ima nižu mrežarinu od susjeda, ali bez povećanja neće biti dovoljno sredstava za investicije nakon 2027., dok Dejan Božič iz SDH-a zagovara održivo poslovanje umjesto državnih jamstava. Tina Seršen iz Ministarstva zaštite okoliša, klime i energetike izvijestila je o 70 milijuna eura ugovorenih s distributerima za niskonaponsku mrežu te 16 milijuna za srednjenaponsku mrežu kroz Plan za oporavak i otpornost. Distributeri ulažu u niskonaponsku mrežu za otklanjanje uskih grla, no dugoročna realizacija plana zahtijevat će realne prognoze i prilagođene mrežarine.
