Slovenija najavljuje zaoštravanje propusnosti

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u ponedjeljak da dodatne mjere na granici s Hrvatskom za ograničavanje migrantskog vala, uključujući smanjenje broja ulaznih točaka, nisu isključene ako se Hrvatska ne bude držala dogovora iz Bruxellesa, u razgovoru za Slovensku televiziju.

Erjavec je isključio mogućnost koju je nedavno iznio hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić da Hrvatska migrante iz istočne Hrvatske prevozi izravno u Šentilj ako Slovenija ima problema s njihovom registracijom i transportom. Erjavec je kazao da to za Sloveniju nije opcija jer bi to značilo da ne poštuje schengenska pravila kojih se kao članica Schengenskog prostora mora držati, te da se o svemu mora dogovarati s Austrijom koja propušta sve manje migranata. “Hrvatska svojim postupcima dokazuje da je sve dalje od Schengena, neka svoje recepte zadrži za sebe, vidimo da s izbjeglicama ima mnogo problema”, kazao je Erjavec.

Prema njegovim riječima, nije isključeno da će Slovenija idućih dana pooštriti kontrolu na granici s Hrvatskom i smanjiti broj ulaznih točaka za migrante, posebno ako se Hrvatska ne bude držala dogovorenog na nedjeljnoj konferenciji u Bruxellesu. Povećati propusnost za migrante na slovensko-hrvatskoj granici nerealno je očekivati, naglasio je Erjavec, dodavši da Europa Sloveniji za zaštitu schengenske granice nudi pomoć, te da zato Llubljana još ovog tjedna na granici s Hrvatskom očekuje policajce iz Mađarske, Poljske, Češke, Slovačke, Italije, Nizozemske i Njemačke. Slovenija u Bruxellesu nije prihvatila obvezu primanja više migranata ili osnivanja hot-spota za migrante jer nije balkanska država nego država srednje Euurope i članica Schengena iako leži na balkanskoj migrantskoj ruti, kazao je Erjavec.

Rekao je da ne želi proglašenje izvanrednog stanja u Sloveniji zbog migrantskog pritiska, ali da je i to “opcija” ako stvari budu eskalirale, a migrantska kriza ne bude riješena uskoro. Isto tako, smirivanju stanja i uvođenju “reda i mira” s migrantima u krajevima u koji oni dolaze pomoći će angažiranje vojske, kazao je Erjavec, dodavši da se nada kako će neke marginalne skupine koje traže referendum o prihvaćenim dopunama zakona o obrani koja dopuštaju angažman vojske u zaštiti od migranata odustati od svog zahtjeva. Vojska i njeno angažiranje temeljem usvojenog zakona nije prijetnja civilnoj sferi i ne može biti zloupotrijebljena u političke svrhe, kazao je Erjavec, pokušavajući smiriti neke među pojedincima i skupinama.

Za razliku od bogatijih zemalja zapadne i sjeverne Europe, Litva širom otvara vrata izbjeglicama koji bježe pred ratom na Bliskom istoku, ali malo njih želi ostati u toj zemlji. “Spremni smo odmah prihvatiti izbjeglice, ali nema izbjeglica u Italiji i Grčkoj koji žele doći u Litvu”, rekao je u ponedjeljak potpredsjednik litanske vlade Rimantas Vaitkus. “Čini se da izbjeglice znaju za Švedsku, Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, koje ili imaju bogati sustav socijalnog osiguranja ili aktivno privlače useljenike”, rekao je Vaitkus, čija je zemlje pristala prihvatiti 1105 izbjeglica, pretežno iz Italije i Grčke, u dvjema idućim godinama.

Stotine tisuća migranata iz Sirije i drugih bliskoistočnih zemalja otišlo je u Italiju i Grčku. Većina njih nastavila je prema bogatijim europskim zemljama, posebice Njemačkoj. Litvanski bruto domaći proizvod po glavi stanovnika je oko tri četvrtine prosjeka EU-a u 2014., i na dvadesetom je mjestu među 28 država članica.

Slovenija će idućih dana nastojati ukinuti ulaznu točku Rigonce kroz koju je prethodnih dana iz Hrvatske ulazilo najviše migranata kako bi od migrantskog vala rasteretila područje Brežica gdje su se migranti registrirali prije odlaska prema Austriji, najavio je u ponedjeljak glavni koordinator za migracije u slovenskoj vladi Boštjan Šefic. Šefic je najavio i oštrije mjere kontrole migrantskog vala, ako se zemlje u okruženju ne budu držale preporuka iz Bruxellesa. “Ulazna točka Rigonce nije adekvatna”, kazao je Šefic za Slovensku televiziju ne otkrivši pojedinosti, a najavio je da će se u postupke oko migranata ubuduće uključiti slovenska financijska policija i privatne zaštitarske tvrtke.

Po njegovim se riječima na granici s Hrvatskom uskoro može očekivati i nešto drukčiji operativni postupak, a ako iz Hrvatske sve bude korektno najavljivano “sustav bi morao dobro funkcionirati” jer bi se i registriranje migranata u Sloveniji odvijalo brže nego do sada. Uspostavit će se i kontaktne točke s državama koje su u nedjelju u Bruxellesu sudjelovale na mini summitu o migrantskoj krizi na balkanskoj ruti, a slovensko ministarstvo unutarnjih poslova svaki će tjedan izvješćivati o stanju i ispunjavanju obveza, te informacije prosljeđivati u Bruxelles, najavio je Šefic, državni tajnik u MUP-u. Ukoliko se obveze iz Bruxellesa ne budu ispunjavale, što će se vidjeti u roku od nekoliko dana, na granici s Hrvatskom bit će potrebne oštrije mjere kontrole, kazao je Šefic, ne želeći govoriti o pojedinostima.

You may also like