Slovenija mora isplatiti HEP-u 40 milijuna eura, Vrdoljak zadovoljan

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je u petak da je izuzetno zadovoljan odlukom arbitražnog suda prema kojoj Slovenija mora isplatiti Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) 40 milijuna eura za neisporučenu električnu energiju iz Nuklearne elektrane (NE) Krško, kazavši da se tako mogu zaštititi strateške tvrtke i nacionalni interesi ako ne postoji ni jedan drugi način . “Izuzetno sam zadovoljan odlukom arbitražnog suda i to je dokaz da je Slovenija protupravno postupila. Sada su dužni isplatiti HEP-u 40 milijuna eura i to je način koji pokazuje da ako ne postoji ni jedan drugi način, onda se arbitražnim sudom mogu zaštititi strateške tvrtke, strateški nacionalni interesi, uz angažman najboljih pravnih stručnjaka”, kazao je.

“Ovo je tek prva pobjeda na arbitražnom sudu što se tiče HEP-a, a imamo još nekoliko vrlo aktivnih arbitražnih postupaka, gdje ćemo uz pomoć najboljih odvjetnika uspjeti zaštititi interes Hrvatske te interes građana i strateških tvrtki”, poručio je Vrdoljak.

Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (International Centre for Settlement of Investment Disputes – ICSID), sa sjedištem u Washingtonu, donio je 17. prosinca 2015. godine presudu prema kojoj Republika Slovenija mora isplatiti HEP-u preko 40 milijuna eura za neisporučenu električnu energiju iz NE Krško u razdoblju od 1. srpnja 2002. pa do 19. travnja 2003. godine, izvjestili su u petak iz HEP-a. U svojoj odluci Tribunal je presudio da Republika Slovenija mora platiti HEP-u štetu od približno 20 milijuna eura, pripadajuće kamate (polugodišnji EURIBOR + 2%) koje se obračunavaju od 1. srpnja 2002. i 10 milijuna američkih dolara na ime odvjetničkih i drugih troškova koje je HEP imao u pravnom procesu. “Zadovoljni smo konačnom presudom Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova, posebno zato jer je pravni spor trajao deset godina. Želim napomenuti kako s našim slovenskim partnerima u NE Krško uspješno surađujemo i vjerujemo kako će se ta suradnja i dalje razvijati na obostrano zadovoljstvo Hrvatske i Slovenije”, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić.

Slovenski ELES je krajem srpnja 1998. iskopčao dalekovode od Krškog prema Zagrebu, nakon što je slovenska Vlada uredbom izvlastila HEP, oduzevši mu njegova 50-postotni osnivački udio. Uslijedili su višegodišnji pregovori koji su rezultirali potpisivanjem Međudržavnog ugovora o NE Krško krajem 2001., brisanjem svih međusobnih potraživanja do 30. lipnja 2002. uz dogovor da će ponovna isporuka započeti najkasnije do 1. srpnja 2002. Iz HEP-a podsjećaju da je spor pred ICSID-om pokrenut još prije 10 godina. HEP je, naime, 4. studenoga 2005. predao zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka protiv Republike Slovenije tvrdeći da je pretrpio štetu jer je umjesto jeftinije električne energije iz Krškoga morao angažirati skuplje vlastite elektrane i koristiti skuplji uvoz.

Od tada su obje strane izmijenile veliki broj pisanih podnesaka te je ispitano više od 20 svjedoka tijekom četiri saslušanja u Parizu. Nakon što je 2009. Arbitraža utvrdila pravnu utemeljenost HEP-ovog zahtjeva, zadnjih šest godina vodila se pravna bitka oko utvrđivanja visine HEP-ove štete. Protiv pravorijeka ove arbitraže nije dopuštena mogućnost žalbe, navodi se u priopćenju HEP-a.

Slovenski ministar za infrastrukturu Peter Gašperšič potvrdio je u petak da je vlada obaviještena o presudi Međunarodnog centra za rješevanje investicijskih sporova (ICSID) koji je presudio da Slovenija mora Hrvatsku elektroprivredu (HEP) obeštetiti s 40 milijuna eura s pripadajućom kamatom za neisporučenu struju. HEP je ranije u petak objavio da Republika Slovenija mora Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) isplatiti više od 40 milijuna eura za neisporučenu električnu energiju iz Nuklearne elektrane Krško (NEK) u razdoblju od 1. srpnja 2002. pa do 19. travnja 2003., prema presudi ICSID-a, centra sa sjedištem u Washingtonu. “S tim smo predmetom bili upoznati u četvrtak, proučavamo ga zajedno s našim odvjetnicima te radimo točne izračune koliko će trebati platiti”, kazao je Gašperšič ne želeći komentirati pravomoćnu presudu.

Komentar slovenskog ELES-a, sistemskog operatera za distribuciju električne energije koji je u državnom vlasništvu nije se mogao dobiti, a slovenski su mediji sadržaj presude objavili pozivajući se više-manje na hrvatske medije. Zbog narušeniih međuvlasničkih odnosa ELES je krajem 90-ih godina prošlog stoljeća u više navrata isključivanjem dalekovoda prema Hrvatskoj uskraćivao isporuke struje HEP-u. Tadašnji direktor te ustanove Ivo Banič objašnjavao je kako se to čini zato što je Hrvatska odbijala investirati u modernizaciju nuklearke i tako smanjila svoj vlasnički udio u tom objektu te da HEP nema osnove prema kojoj bi mu se trebalo dobavljati energiju jer ne naručuje niti s ELES-om ima ugovor. Međudržavnim ugovorom Slovenije i Hrvatske o rješenju vlasničkih odnosa i obveza prema nuklearki Krško ti su problemi riješeni, pa je u skladu s ugovorom Slovenija Hrvatskoj trebala struju ponovno početi isporučivati 1. srpnja 2002., ali je to učinila tek gotovo deset mjeseci poslije, zbog čega je HEP pokrenuo tužbu s odštetnim zahtjevom pred ICSD-om.

Arbitri tog suda su u lipnju 2009. presudili da HEP-u pripada odšteta od 38 milijuna eura, ali su odvjetnici koje je angažirala Slovenija uložili prigovor, pa je konačno pravomoćno rješenje doneseno tek sada. Slovenija je u svom prigovoru tvrdila da je hrvatski suvlasnik nuklearke pravo na odštetu izgubio jer joj je struja iz Krškoga navodno nuđena i u spornom razdoblju, ali se za preuzimanje nije odlučila iz komercijalnih razloga budući da je u to vrijeme HEP kupovao struju iz Slovačke koja je tada bila jeftinija. Spomenuto vrijeme u kojem su vodovi iz Krškoga prema Hrvatskoj bili isključeni u Sloveniiji su bili obilježeni i žestokim polemikama između tadašnje vlade i opozicije oko toga čiji će kadrovi biti postavljeni u nadzorne odbore ELES-a i u njegovu upravu, a oporba je tvrdila da je na struji koja se nije isporučivala Hrvatskoj ostvarivan potencijalni gubitak od 50 milijuna eura godišnje jer se električna anergija iz nuklearke mogla izvoziti po povoljnijim cijenama da dalekovodi prema Italijii nisu bili ugovorno iznajmljeni jednom austrijskom poduzeću.

You may also like

0 comments