Slovenija će puštati samo migrante iz ratom zahvaćenih zemalja

Slovenija će ubuduće iz mase migranata koji balkanskom rutom dolaze iz Hrvatske izdvajati one koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu i za koje se sumnja da su ekonomski migranti te ih neće primati, potvrdio je u četvrtak u priopćenju za javnost glasnogovornik slovenske policije Drago Menegalija.

Slovenska će policija temeljem pregleda dokumenata koji stranci predoče policiji prilikom registracije, te uvidom u vlastite i međunarodne baze određivati njihovu nacionalnost, odnosno državljanstvo. Oni stranci koji dolaze iz država u kojima se odvijaju oružani sukobi, za koje se opravdano pretpostavi da će na području EU-a zatražiti azil, bit će smješteni u slovenske tranzitne izbjegličke centre, jer po međunarodnom pravu za njih vrijedi načelo nevraćanja u države odakle dolaze, dok će za ostale biti izveden formalan postupak vraćanja u Hrvatsku. Slovenska policija danas navodi kako se u zadnje vrijeme struktura migranata promijenila pa je sve više onih koji su očito čisti ekonomski migranti, a ne izbjeglice koje uživaju međunarodnu zaštitu pa će tome prilagoditi svoje postupanje.

Navode da bi Hrvatska od Slovenije trebala prihvatiti natrag one osobe za koje se pokaže da su ekonomski migranti jer je na to obvezuju pravila EU-a i bilateralni sporazum dviju država o vraćanju osoba zatečenih u ilegalnom prijelazu granice. Slovenija je do sada, uz manja ograničenja, od sredine prošlog mjeseca kada je zatvorena mađarska granica, većinom prihvaćala sve osobe iz migrantskog vala te ih upućivala prema Austriji, a početkom prošlog tjedna počela je graditi žičanu ogradu prema Hrvatskoj, navodno radi boljeg reguliranja izbjegličkog priljeva. Zadnjih je dana, uglavnom vlakovima u Dobovu, u Sloveniju dolazilo oko 6000 ljudi. Prema informaciji slovenske policije, u prvom izbjegličkom valu u nekoliko dana rujna, kada je u Sloveniju ušlo oko 3600 ljudi, među njima je bilo skoro 40 posto Sirijaca.

Oni su i u listopadu bili najveća skupina među izbjeglicama i migrantima koji su tranzitirali kroz Sloveniju, a nakon njih najbrojniji su bili Pakistanci, Afganistanci i Iračani. Dodatan problem u određivanju državljanstva migranata i izbjeglica i određivanju kraja odakle dolaze slovenska je policija imala zbog onih koji su imali dokumente za koje se pretpostavljalo da su lažni ili krivotvoreni, a većinom se radilo o sirijskim putovnicama. Bilo je i navoda da su se neki dokumentima ili u izjavama izjašnjavali kao sirijski državljani iako nisu reagirali na pokušaje da se s njima komunicira na arapskom.

Iako premijer Miro Cerar potrebu striktnije izbjegličke politike opravdava zaštitom Schengenskog prostora i potrebom sigurnosti slovenskih građana, na njegov se račun u zadnje vrijeme čuje mnogo kritike poliitičke ljevice, ali i javnosti. Ljubljansko “Delo” u četvrtak u komentaru navodi da Cerar, koji se politički deklarirao kao liberal, svojom retorikom i pozivanjem na domoljublje i nacionalne interese “sve više podsjeća na Viktora Orbana”, te da se iz političkog centra zapravo seli na desno te da istodobno nesvjesno koketira s rasističkim i ksenofobnim predrasudama dijela slovenskih birača.

You may also like

0 comments