Tržište visokorizičnih (“junk”) obveznica u Sjedinjenim Američkim Državama nalazi se u prilično opasnoj situaciji. Nedavni šokovi na ovome tržištu označavaju opasnost za američko i svjetsko gospodarstvo, što bi posljedično moglo imati velikog utjecaja na kretanje cijena plemenitih kovina.
Riječ “junk” na engleskom jeziku označava “smeće”, a navedene obveznice, poznate po velikim prinosima, ali i po visokom stupnju rizičnosti, predstavljaju najnižu sigurnost prilikom ulaganja. To su korporativne ili državne obveznice za čije izdavatelje postoji realna opasnost da dožive bankrot, odnosno, da ulagači koji su navedene obveznice kupili ne dobiju natrag čak ni uloženu glavnicu, a kamoli kamatu. Hrvatske državne obveznice, u kojima hrvatski obvezni mirovinski fondovi drže oko tri četvrtine imovine, također spadaju među visokorizične, odnosno “junk” obveznice. Vrijednost visokorizičnih obveznica podložna je znatnim oscilacijama na tržištu, a ove oscilacije često signaliziraju da će do promjena doći i na ostalim burzama vrijednosnica.
Do kolapsa dijela tržišta visokorizičnih obveznica došlo je prošlog tjedna kada su u probleme upali fondovi Third Avenue Management LLC i Stone Lion Capital. Situacija na ovome tržištu nije bila toliko loša još od 2009. godine, kada je svijet bio na vrhuncu gospodarske krize. Third Avenue ima velikih problema s likvidnošću te je menadžment ovoga fonda proglasio blokadu povlačenja novca, što znači da ulagači u fond trenutno ne mogu do svog novca. Direktoru fonda Davidu Barseu nadzorni je odbor uručio otkaz.
Politika kvantitativnog popuštanja (eng. “quantitative easing”), odnosno slabljenja vrijednosti valute, koju od 2009. godine provodi američka središnja banka (FED), dovodi do povećanja novčane mase i povećanog ulaganja u visokorizične obveznice. Do povećanja potražnje za visokorizičnim obveznicama dolazi jer umjetno povećana novčana masa smanjuje kamatne stope na kredite, ali i kamate na štednju u bankama. U takvim se uvjetima ulagači često okreću visokorizičnim obveznicama, budući da kao štediše u banci na svoje uloge ne ostvaruju gotovo nikakve prinose. Razdoblje niskih kamatnih stopa i jeftin dolar pridonijeli su povećanoj potražnji za navedenim obveznicama, no toj se potražnji nazire kraj. Iako nije predviđeno da politika kvantitativnog popuštanja do kraja završi, najavljeni rast kamatne stope FED-a učinit će američki dolar skupljim.
U ovom je trenutku nelikvidnost na tržištu visokorizičnih obveznica relativno ograničena, no ona se vrlo lako može proširiti poput požara na mnogo veći broj burzovnih subjekata. Okidač za taj požar mogao bi biti današnji mogući rast kamatnih stopa koji svi očekuju od američke središnje banke (FED). Sven Sambunjak, analitičar tržišta plemenitih kovina i glavni urednik portala Srebrozlato.com, objašnjava kako bi obeshrabreni ulagači, ukoliko se pokrene lavina nelikvidnosti na tržištu visokorizičnih obveznica, mogli svojim kapitalom jurnuti u američke državne obveznice i u dolar, ali bi dobitnik u tom slučaju mogle biti i plemenite kovine. ” Zlato i srebro, naime, smatraju se sigurnom lukom u vremenu neizvijesnosti i krize. Moguće je da zbog svega, umjesto očekivanog pada cijene zlata i srebra, nakon povećanja kamatnih stopa američke središnje banke, plemenite kovine dožive iznenađujuć cjenovni rast,” zaključuje Sven Sambunjak.
*Preveo i obradio Matija Gavrilović, a prijevod je izvorno objavljen na portalu Srebrozlato.com
