Home TribinaAnalize Sljedeće godine vodikovod između Danske i Njemačke, kako stvar stoji u Hrvatskoj

Sljedeće godine vodikovod između Danske i Njemačke, kako stvar stoji u Hrvatskoj

by Energypress.net

Energent budućnosti?

Vodik će krenuti cjevovodom od Danske do Njemačke tek 2031. godine, objavilo je u utorak dansko ministarstvo za klimu i energiju, pomaknuvši rok za nekoliko godina kako bi se provela istraživanja o sigurnosti i utjecaju na okoliš

Isporuke su trebale krenuti 2028. godine, ali su odgođene do 2031. godine budući da je državna tvrtka Energinet utvrdila da su nužne opsežne studije. Dionica vodikovoda od njemačke granice do danskog grada Esbjerga trebala bi po novim rokovima biti dovršena 2031. godine, a cijeli vodikovod 2033. godine.

Danski ministar i njemački vicekancelar Robert Habeck dogovorili su gradnju vodikovoda u ožujku prošle godine, podsjeća agencija Dpa.

Vodik bi se trebao koristiti u proizvodnim procesima u industriji koje je teško ‘prebaciti’ na električnu energiju. Njemačka planira u domaćim pogonima proizvoditi velike količine ‘zelenog’ vodika, ali morat će puno i uvoziti i planira u ostvarivanju tih planova surađivati ​​sa zemljama poput Norveške.

A kako je u nas

Dolina vodika Sjeverni Jadran proslavila je prvu godišnjicu od svog lansiranja s 17 projekata u pripremi, čime je regija na dobrom putu da ostvari ambiciozan cilj proizvodnje 5.000 tona zelenog vodika godišnje. Oko 20 posto te količine planira se razmjenjivati među zemljama sudionicama kako bi se transformirale najprljavije industrije u ekološki prihvatljive. U ovom jedinom prekograničnom programu EU za razvoj tržišta zelenog vodika sudjeluju Hrvatska, Slovenija i talijanska pokrajina Friuli-Venezia-Giulia, pri čemu svaka zemlja ima specifične planove za korištenje vodika u različitim industrijama, piše Bloomberg Adria.

Slovenija planira koristiti vodik u proizvodnji cementa i stakla, Hrvatska ga vidi kao rješenje za brze brodove do otoka, dok Italija radi na njegovoj primjeni u transportu i industriji čelika. Prema podacima Jurija Giacomellija, izvršnog direktora centra za potporu inovacijskim projektima Meta Circularity, očekuje se da će investicije u projekte u regiji dostići oko 800 milijuna eura. Na istoku Hrvatske, tvornica crijepa Dilj iz Vinkovaca radi na prvoj svjetskoj instalaciji za proizvodnju zelenog vodika u tunelskim pećima, s ciljem smanjenja emisije ugljičnog dioksida i potrošnje energije.

Na otoku Cresu planiraju se dva projekta: jedan se fokusira na proizvodnju zelenog vodika korištenjem sunčeve energije, dok je drugi povezan s pomorskim transportom. U Rijeci se razvija pilot-plovilo pogonjeno zelenim vodikom, a Indeloop radi na dobivanju vodika iz otpadnog organskog materijala. Slovenija također planira proizvodnju vodika u cementnoj industriji, no suočava se s izazovima visoke cijene proizvodnje i regulatornim preprekama.

Cilj Doline vodika Sjeverni Jadran je komercijalizacija zelenog vodika do 2029. godine, a očekuje se da će Hrvatska do 2030. godine proizvoditi 26,4 tisuće tona obnovljivog vodika. Zeleni vodik je ključan za europsku zelenu tranziciju jer može zamijeniti fosilna goriva u raznim industrijskim procesima. Njegova proizvodnja putem elektrolize koristi obnovljive izvore energije, a potencijal za pohranu energije čini ga korisnim za elektroenergetske mreže, poboljšavajući njihovu fleksibilnost i povećavajući energetsku učinkovitost, piše među ostalim u prikazu Bloomberg Adrie.

Related Posts