Trava Miscanthus može rasti na zapuštenim poljima diljem Hrvatske, o njoj se ne treba mnogo brinuti, a uzgoj je 10 puta isplativiji od uzgoja kukuruza. Biljka koju su pronašli znanstvenici sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta a koja je najsličnija trstici, mogla bi se aktivirati 600 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta koje se trenutačno ne obrađuje. Znanstveni tim na čelu s agronomom Nikolom Bilandžijom dulje vrijeme istražuje potencijal ove azijske trave.
Nikola Bilandžija opisao je “Miscanthus x giganteus” kao brzorastuću energetsku kulturu koja se uzgaja s ciljem proizvodnje što je moguće veće količine biomase.
”Početkom pedesetih godina prošlog stoljeća Miscanthus je uvezen u Europu, karakterizira ga mogućnost uzgoja u različitim klimatskim uvjetima i regijama, a riječ je o sterilnom hibridu pa ne postoji mogućnost njegova nekontroliranog širenja izvan predviđenih površina uzgoja – kaže Bilandžija.
Trenutačno se najviše koristi u proizvodnji krutih biogoriva za dobivanje toplinske energije, odnosno peleta i briketa, no ima značajan potencijal u proizvodnji bioetanola i bioplina. Može se koristiti i za dobivanje celuloznih vlakana u proizvodnji papira, građevinskog materijala, kao punilo u proizvodnji plastičnih ploča te za prostirke za domaće životinje. Jednom oformljen nasad može se eksploatirati idućih 20-ak pa i više godina.
”Biljka ima visok stupanj otpornosti na bolesti i štetočine pa se ne koriste pesticidi, dok se sredstva za suzbijanje korova koriste samo u prvoj i po potrebi drugoj godini uzgoja. Ne pokazuje značajnu ovisnost o većim gnojidbama, pozitivno utječe na biološku raznolikost, može se koristiti kao fitoakumulator, smanjuje eroziju tla i tijekom energetskog iskorištavanja izravnim izgaranjem njegova biomasa definirana je kao CO2 neutralna”, naveo je Bilandžija za Večernji.
Iako se ova trava može uzgajati i na plodnim tlima, sasvim dobro uspijeva i na tlima lošije kvalitete kojih u Hrvatskoj ima približno 600.000 hektara.
Miscanthus se može žeti tijekom cijelog razdoblja mirovanja vegetacije – od jeseni do proljeća. Za podizanje nasada postoje dvije mogućnosti, i to sadnjom rizoma, odnosno dijelova podanaka dobivenih mehaničkim putem i presadnicama dobivenim laboratorijskom putem. Rizomi su jeftiniji i cijena im se kreće oko kune, a cijena presadnica je oko dvije kune.
”Međutim, visoka početna ulaganja velik su uteg za male proizvođače kao i to da Miscanthus nije pod sustavom poticaja”, rekao je Bilandžija, dodavši da su u Ministarstvu poljoprivrede upoznati s ovom kulturom te da se nada da će uvesti poticaje.
