Slabija potpora politici izbjeglica u Njemačkoj

Politiku njemačke kancelarke Angele Merkel prema izbjeglicama podupire sve manje njemačkih građana pa tako prema najnovijem ispitivanju javnog mnijenja samo 15 posto ispitanih građana smatra da bi kancelarka trebala nastaviti s dosadašnjom politikom.

 U ispitivanju koje je za TV postaju N24 proveo institut Emnid, 79 posto ispitanih smatra da bi trebali biti postroženi uvjeti za stjecanje izbjegličkog statusa u Njemačkoj. Trideset i tri posto ispitanih smatra da bi trebalo zatvoriti njemačke granice u slučaju da to učine i ostale zemlje Europske unije. Posljednjih mjeseci je porastao i broj građana koji strahuje za sigurnost u zemlji. Na pitanje: “Strahujete li od toga da će u Njemačku stići previše izbjeglica” pozitivno je odgovorilo 48 posto ispitanih. U travnju prošle godine je pozitivno na ovo pitanje odgovorilo 23 posto ispitanih.

Atmosfera unutar vladajuće Unije CDU/CSU između dvije demokršćanske sestrinske stranke, Kršćansko-demokratske unije (CDU), na čelu s Angelom Merkel i Kršćansko-socijalne unije (CSU), na čelu s bavarskim premijerom Horstom Seehoferom, dodatno se, nakon ovotjednog sastanka Angele Merkel i vrha CSU, pogoršala zbog ustrajavanja njemačke kancelarke na tome da se ne uvodi gornja granica broja izbjeglica, kao što to već mjesecima traži CSU. U intervjuu za javni servis ARD, Horst Seehofer je rekao da je odnos između CDU-a i CSU-a “poljuljan”. “Mi se krećemo ususret politički vrlo teškim tjednima i mjesecima”, rekao je Seehofer.

Ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a okupit će se u ponedjeljak na neformalnom sastanku u Amsterdamu, na kojem će, između ostaloga razgovorati, o mogućnosti produljenja privremenih kontrola na unutarnjim granicama unutar schengenskog prostora. Pod pritiskom masovnog priljeva izbjeglica u Europsku uniju do sada je šest zemalja uvelo privremene granične kontrole. Granična kontrola na unutarnjim schengenskim granicama može se privremeno uspostaviti u slučaju sigurnosnih prijetnji i zbog izvanrednih događaja, a može potrajati do tri mjeseca, s mogućnošću produženja. No, u svim takvim slučajevima jednostranog djelovanja, članice Schengena moraju o tome obavijestiti Europsku komisiju i druge članice, te navesti razloge koji su ih naveli na taj potez.

Njemačka bi htjela produljiti mogućnost kontrola i do dvije godine, a za to treba dokazati da postoji trajne manjkavosti na vanjskim granicama Schengena. “Postoji ta mogućnost i Komisija je spremna koristiti taj mehanizam bude li potrebe, ali on još nije pokrenut jer trenutačno nismo u takvoj situaciji. Međutim, ministri unutarnjih poslova imat će prigodu u ponedjeljak razgovorati o tome. Na dnevnom redu je rasprava o tome što se može poduzeti kada istekne rok za privremenu suspenziju schengenskog prostora”, rekla je glasnogovornica Komisije Natasha Bertaud.

Države diljem svijeta trebale bi povećati svoje donacije za pomoć izbjeglicama za 30 posto kako bi se rješila nezabilježena izbjeglička kriza, izjavio je u petak američki državni tajnik John Kerry na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. Godišnje donacije trebale bi sa sadašnjih deset porasti na 13 milijardi dolara, navodi se u američkim planovima. Sirijska kriza povećala je broj ljudi koji bježe pred ratovima i glađu na 60 miliijuna, stoji u podacima UN-a za prošlu godinu.

Kerry je političarima i poslovnim ljudima u Davosu rekao da bi države trebale učiniti više i na trajnom smještaju izbjeglica koje žive u preopterećenim državama u kriznim regijama. Još jedan cilj je i omogućiti školovanje za još milijun izbjegle djece i omogućiti legalan posao za milijun izbjeglica, rekao je Kerry. Najavio je da će taj plan biti u središtu summita koji američki predsjednik Barack Obama planira organizirati u sklopu zasjedanja Opće skupštine UN-a u rujnu u New Yorku. UN-ove agencije su ovoga mjeseca zatražile 7.73 milijarde dolara za humanitarne operacije u i oko Sirije u 2016., u vrijeme kada rat u toj zemlji ulazi u šestu godinu.

You may also like

0 comments