Skroman rast zaposlenosti u Hrvatskoj

No, zaposlenost u industriji opada
Broj zaposelnih u Hrvatskoj blago je porastao u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, u skladu s prosjekom na razini Europske unije, pokazuju u četvrtak objavljene procjene europskog statističkog ureda.

Na razini EU-a broj zaposlenih uvećan je u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca za 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je zabilježio identičan postotni rast, izračunali su u Eurostatu, potvrdivši prošlomjesečnu procjenu. U eurozoni je rast zaposlenosti blago ubrzao, na 0,3 posto, s 0,2 posto u trećem tromjesečju, čime su europski statističari također potvrdili procjenu iz veljače.

Na godišnjoj je razini zaposlenost u EU u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju porasla za 1,2 posto u EU, te za 1,3 posto u eurozoni. Stope rasta gotovo su nepromijenjene u odnosu na treće prošlogodišnje tromjesečje i u skladu su s procjenama iz prošlog mjeseca. Ukupno je u EU u četvrtom tromjesečju 2018. zaposleno bilo 239,8 milijuna građana, od čega njih 158,9 milijuna u eurozoni, najviše u obje zone otkada je Eurostat počeo pratiti podatke.

U odnosu na najnižu razinu zaposlenosti u razdoblju nakon financijske krize, koja je u eurozoni zabilježena u drugom tromjesečju 2013. a u EU u prvom tromjesečju iste godine, njihov je broj u eurozoni u četvrtom tromjesečju prošle godine bio veći za 10,2 milijuna a u EU za 15,7 milijuna, napominju u Eurostatu.

Estonija na prvom mjestu po povećanju zaposlenosti

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju porastao broj zaposlenih u Estoniji, za 1,7 posto. Slijede Finska i Švedska s po 0,8 posto, te Španjolska i Slovenija s po 0,7 posto. U Hrvatskoj je broj zaposlenih u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima uvećan za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je zabilježio identičan postotni pad.

Pad broja zaposlenih na tromjesečnoj razini bilježile su na kraju 2018. samo Poljska, za 1,2 posto, Latvija, za 0,6 posto, te Bugarska i Italija, za po 0,2 posto. Na godišnjoj je razini u četvrtom tromjesečju prošle godine najviše prema sezonski neprilagođenim podacima Eurostata porastao broj zaposlenih u Sloveniji, za 2,6 posto. Slijede Finska i Irska s povećanjem broja zaposlenih za po 2,6 posto.

U Hrvatskoj je broj zaposlenih u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju porastao na godišnjoj razini za 0,3 posto, kao i u prethodna tri mjeseca.  Pad broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježila je na kraju prošle godine samo Bugarska, za 0,8 posto.

Ukupan broj zaposlenih u industriji u siječnju ove godine bio je manji za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na siječanj prošle godine smanjen za 2,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Podaci o kretanju zaposlenosti u industriji u siječnju u odnosu na prosinac, razvrstani po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, pokazuju najveći rast zaposlenosti, za 12,2 posto, u proizvodnji duhanskih proizvoda, te 10,5 posto u proizvodnji pića.

Istodobno je najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 11,4 posto te u ostaloj prerađivačkoj industriji, za 8,8 posto, pokazuju podaci DZS-a, objavljeni u četvrtak. Godišnja usporedba pokazuje, pak, da je u siječnju najveći rast zaposlenosti zabilježen u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 7,7 posto te proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, za 3,7 posto.

Najveći pad zaposlenosti na godišnjoj razini zabilježen je, pak, u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodogradnji, za 12,4 posto. Ukupna proizvodnost rada u industriji u siječnju ove godine je porasla 5,5 posto u odnosnu na isti mjesec prošle godine.

Industrijska proizvodnja porasla prvi put nakon šest mjeseci

Izvješće DZS-a, objavljeno u četvrtak, pokazalo je i da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju porasla za 4,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njezin prvi rast nakon šest mjeseci pada.

Zbog pada u u posljednjih šest lanjskih mjeseci, industrijska je proizvodnja u cijeloj prošloj godini bila za 1 posto manja nego godinu dana prije. Tako je u 2018. zabilježen prvi pad industrijske proizvodnje nakon četiri godine rasta.

Ova je godina, pak, počela rastom proizvodnje za 4,7 posto na godišnjoj razini, što je njezin najveći skok u posljednje dvije godine. „Unatoč solidnom rastu na samom početku godine, po najvišoj stopi od siječnja 2017., pozitivna godišnja stopa rasta svakako ne znači i značajan oporavak kretanja industrijske proizvodnje u ovoj godini“, poručili su jučer analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke DZS-a.

Upozorili su da prilikom procjena budućih kretanja treba ostati oprezan i uzeti u obzir usporavanje gospodarstava najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. Tako je, primjerice, Italija na kraju prošle godine uronila u recesiju, dok je njemačko gospodarstvo stagniralo. „Očekujemo kako industrijska proizvodnja neće doživjeti svoj procvat niti u ovoj godini, već će očekivana stopa oporavka biti skromna“, zaključili su analitičari RBA

You may also like