Škoro postaje drugi izazivač Predsjednice, no aktivirao se Milanović

HRejting
Redovito mjesečno istraživanje HRT-a, HRejting, objavilo je rezultate nove ankete provedene od 13. do 18. svibnja.

Pitanje je bilo: Da je prekjučer bio prvi krug predsjedničkih izbora, za koga bi glasovali hrvatski birači i ima li promjena u odnosu na prošli mjesec?

I ovaj mjesec HDZ-ova potencijalna kandidatkinja u 1. krugu – prva, bivši šef SDP-a – drugi. Iako je pala u odnosu na travanj za gotovo 1%, Kolinda Grabar-Kitarović (34,7%) i dalje je gotovo dvostruko jača od Zorana Milanovića (18,5%). “Fenomen Milanović” ogleda se u tome da  on, istina neznatno, ali ipak raste, a nitko ga niti vidi niti čuje.

Prvi put se u anketi pojavljuje i Miroslav Škoro, uz potporu od 9,4 posto. Istisnuo je Daliju Orešković koja je najviše pala u odnosu na prošli mjesec – gotovo 3% (-2,8%). Najviše je, pak, narastao (+0,8%), četveroplasirani čelnik Živog zida (6%), Ivan Vilibor Sinčić.

U anketi su ispitana još tri nova imena koja se “vrte” u kontekstu predsjedničkih kandidata. No, ni konzervativku Ružu Tomašić, ni lijevo-liberalne šefove Glasa Anku Mrak-Taritaš i HSS-a Krešu Beljaka birači zasad ne doživljavaju u toj ulozi.

Svi ostali koje je netko nekad negdje spomenuo kao potencijalnog šefa države dijele manje od 4% (3,7%) glasova. Broj neodlučnih birača u prvom krugu nešto je porastao i sad prelazi 9% (9,2%).Čije glasove dobiva iznenađenje ovomjesečnog HRejtinga – Miroslav Škoro? Iako je bio saborski zastupnik centru usmjerenog HDZ-a, biračima je, pokazuje HRejting, upečatljivija Škorina kumska veza s glazbenom ikonom desnice – Markom Perkovićem Tompsonom.

Izuzme li se Milana Bandića, Miroslav Škoro bi mogao biti kandidat stranaka desno-konzervativnog političkog spektra. Za njega najviše glasuju birači Neovisnih za Hrvatsku, Hrasta, Mosta i tek 7% HDZ-ovih.

Međutim, kako aktualna predsjednica i Zoran Milanović prolaze u drugom krugu izbora? Da su prekjučer održani izbori, Kolinda Grabar-Kitarović sad bi se pripremala za svoju drugu inauguraciju.

Za razliku od prvog kruga gdje je pala, u drugom – raste i osvaja 53,9%. To je gotovo 15% (14,7%) više od njezina glavnog rivala. Zoran Milanović (39,2%), kojem potpora između dva izborna kruga pada za više od 1%, čak i kad bi dobio nemoguće – sve neodlučne birače (6,9%), ne bi bio nikakva ugroza Kolindi Grabar-Kitarović.

Ali predsjednička utrka sigurno bi bila neizvjesnija kad ne bi bilo više od 9% (9,2%) SDP-ovih birača koji, prema HRejtingu, u 2. krugu zaokružuju kandidatkinju HDZ-a. Nasuprot tomu, Zoranu Milanoviću ide trostruko manje HDZ-ovih glasova (3,3%).

Uz dosljedne birače HDZ-a, Kolinda Grabar-Kitarović preuzima i birače desno-konzervativno percipiranih stranaka. Onima sa suprotne – lijevoliberalne strane, logičan je izbor u drugom krugu bivši šef SDP-a, piše HRT.

Najkasnije do 10. lipnja trebalo bi se znati hoće li bivši predsjednik SDP-a i bivši premijer Zoran Milanović biti SDP-ov kandidat za predsjednika Republike.

Tako, naime, Jutarnjem listu tvrde neslužbeni izvori iz SDP-a i dodaju da su bivši i aktualni predsjednik stranke već ranije dogovorili sastanak nakon izbora za zastupnike u Europskom parlamentu.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić očekuje da mu Milanović otvoreno kaže želi li se kandidirati za šefa države, a Milanović od Bernardića da se izjasni o tome ima li njegovu podršku kao kandidat SDP-a.

Govoreći jučer o toj temi na N1 televiziji, Bernardić je kazao da će SDP imati svoga kandidata, ali će o njemu razgovarati nakon europskih izbora. “Ne isključujem mogućnost da to bude bilo tko iz SDP-a tko je sada u mogućnosti osigurati promjene na Pantovčaku i funkciji predsjednika Republike vratiti odgovornost i dostojanstvo”, kazao je Bernardić i kao moguće kvalitetne kandidate naveo Zorana Milanovića, bivšeg predsjednika Ivu Josipovića i nositelja liste za Europski parlament, Tonina Piculu.

Josipović je do sada već otklonio mogućnost da se ponovno kandidira za predsjednika države, a Picula se još ne želi izjasniti. Ne izjašnjava se ni Milanović, ali povlači više poteza iz kojih SDP-ovci zaključuju da se vrlo ozbiljno sprema za predsjedničke izbore.

U stranci prepričavaju Jutarnjem listu da obilazi teren i susreće se s predsjednicima stranačkih organizacija u različitim krajevima Hrvatske, kao i s utjecajnijim članovima SDP-a. Prije dva do tri tjedna je putovao Slavonijom i stao u Novoj Gradiški gdje se sastao s gradonačelnikom Vinkom Grgićem, a okupilo se poveće društvo iz SDP-a.

Nakon Summita 16+1 koji se održao sredinom travnja u Dubrovniku, Milanović se družio s više dalmatinskih SDP-ovaca. Do sada je bio i u Zagorju gdje se družio sa suspendiranim članom Predsjedništva Sinišom Hajdašem Dončićem, ali i drugim zagorskim SDP-ovcima.

– Javljaju nam se ljudi s terena i govore da ih je Zoran kontaktirao, da su se sreli s njim i popričali. Ali nam isto tako govore da ni s kime nije razgovarao o izborima. Kažu da niti ne spominje izbore za predsjednika države, a kamo li mogućnost da bi se on kandidirao – kaže osoba iz vrha SDP-a, bliska Davoru Bernardiću.

Iste informacije, da se Milanović javlja lokalnim SDP-ovcima i rado ode s njima na kavu ili ručak, dolaze i iz kruga osoba koje su bliske bivšem predsjedniku stranke. Također govore da Milanović ni s kime ne razgovara o predsjedničkim izborima, niti da lobira za podršku njegovoj kandidaturi.

– Zbog posla kojim se sada bavi Zoran puno putuje i logično je da se javi ljudima. On nikada nije prestao komunicirati s članovima SDP-a. Stalno im se javlja i razgovara s njima – kaže jedan od Milanovićevih prijatelja koji je izbjegavao reći kako je njegov bivši stranački šef u neformalnoj kampanji u stranci, te neizravno ispipava teren ne bi li procijenio na kakvu bi podršku u stranačkoj bazi naišao ako bi se u SDP-u organizirali predizbori za predsjedničkog kandidata i ako bi članovi birali između njega, Picule i Josipovića.

Na gotovo isti način kao sa SDP-ovcima, Milanović je pitanje svoje kandidature komunicirao i sa strankama koje bi ga mogle podržati. Do sada se sastao sa svim predsjednicima stranaka Amsterdamske koalicije, osim s predsjednikom IDS-a Borisom Miletićem. S Miletićem je dogovarao susret kada je bio u Istri, no ispalo je da je baš tada šef IDS-a bio na putu pa su to prolongirali za neku drugu priliku, piše Jutarnji.

You may also like

0 comments