Njemačka će pogurati realizaciju projekta Sjeverni tok 2 i pri tome upozorava Europsku komisiju da prestane sabotirati taj projekt, izjavio je njemački savezni ministar za energetiku i gospodarstvo Sigmar Gabriel. On je prigodom sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinomrazgovarao o pitanjima realizacije tog projekta te je izjavio kako bi želio vidjeti da Njemačka zadrži kontrolu nad projektom. Za razliku od Njemačke, EK nastoji ispitati je li on u potpunosti u skladu s propisima Europske unije. Međutim, kako navode njemački mediji nakon izjava ministra Gabriela, unatoč protestima potpredsjednika EK-a za Energetsku uniju Maroša Šefčović, “EK će otkriti da je vrlo teško sabotirati taj projekt jer će morati naći pravne razloge da proceduru nacionalnog odobravanja projekta preokrene u službenu istragu protiv projekta, što nije nimalo vjerojatno”, javlja ruski portal ‘Sputnik News’.
Istodobno, Bugarska i Slovačka će zajedno zatražiti jednaki pristup EK-a projektima Sjeverni tok 2 i Južni tok. Tako će na inzistiranje Bugarske, na samitu EU-a u prosincu jedna od tema biti i plinski projekti. Pri tome bugarska vlada traži da EK ima jednaki pristup projektu Južni tok kojem se protivila toliko, da je Rusija odustala od njegove realizacije, dok su istovremeno zapadnoeuropski sudionici projekta Sjeverni tok 2 potvrdili da žele njegovu izgradnju. Taj stav Bugarske je podržala i Slovačka koja se nastoji izboriti za realizaciju plinovoda Eastring, javlja bugarski dnevnik ‘Novinite’.
“Nakon devet mjeseci rada možemo reći da smo na dobrom putu da uspostavimo energetsku uniju. Moje poruke za 2016. su jasne: EU treba nastaviti biti predvodnik za uvođenje niskougljične ekonomije, ta tranzicija treba biti društveno pravedna, a potrošač mora biti u njezinom centru, a geopolitički izazovi s kojima se susrećemo neće nestati a mi ćemo morati postaviti temelje za investicije”, komentirao je europski povjerenik za uniju Maroš Šefčović jučerašnje prvo Izvješće o napretku u osnivanju unije. Objavljen je velik broj izvještaja o stanju u energetskom sektoru, pa se primjerice vidi da EU zemlje štede 17,6% primarne energije, dok je cilj do 2020. 20%. Cilj od 20% smanjenja emisija bit će ispunjen, kao i zahtjevi Kyoto protokola, no nužne su daljnje mjere kako bi se ispunili klimatski ciljevi zacrtani za 2030. Kad je riječ o nuklearnoj sigurnosti bilježi se visok stupanj sukladnosti s direktivom o nuklearnoj sigurnosti iz 2009., no kad je riječ o tržištima plina i struje još uvijek ne funkcioniraju zadovoljavajuće iako je postignut napredak. EK zaključuje da u tranziciji prema niskougljičnoj ekonomiji, da bi bila postignuta društvena pravednost, građani trebaju imati više vlasništva i koristi od novih tehnologija kako bi umanjili svoje troškove za energiju te bili aktivniji na tržištu. EK je započeo javne konzultacije o budućoj reviziji direktive o obnovljivcima, a javna rasprava će trajati do 10. veljače.
