Sjeverni tok 2 je protiv diverzifikacije plina?

Brojne zemlje iz Srednje i Istočne Europe, predvođene Poljskom, Mađarskom i Slovačkom, nastoje blokirati rusko-njemački projekt plinovoda Sjeverni tok 2. Njime bi Rusija preko Baltičkog mora izravno slala godišnje ukupno oko 100 mlrd. m3 plina u Njemačku, zaobilazeći Ukrajinu i zemlje Srednje Europe. Rusija i Njemačka već su sklopile dioničarski ugovor s više energetskih tvrtki iz Njemačke, Austrije, Francuske i Velike Britanije o realizaciji projekta.

Međutim, zemlje Istočne i Srednje Europe su protiv projekta. Među njima Poljska prednjači u poduzimanju aktivnosti prema Europskoj komisiji preko svojih zastupnika u Europskom parlamentu, optužujući Njemačku i Rusiju da taj projekt ide protiv europskih planova o diversifikaciji dobave plina. S druge strane, očekuje se nova snažna reakcija Njemačke koja ga nastoji realizirati. Tako je njemački savezni ministar za energetiku i gospodarstvo Sigmar GABRIEL upozorio EK da Sjeverni tok 2 ‘nije stvar Europske unije’, javlja ruski portal ‘Sputnik News’.

Istodobno je bugarski premijer Bojko BORISOV izjavio kako bugarska vlada nema namjeru poduzimati nikakve aktivnosti protiv tog projekta. Naine, Bugarska nastoji progurati svoj projekt izgradnje regionalnog plinskog čvorišta, odnosno terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG) i ruskog prirodnog plina na obali Crnog mora, odakle bi se plin distribuirao prema drugim zemljama Jugoistočne i Srednje Europe, javlja bugarski dnevnik ‘Novinite’.

Nakon što je prodala udio u azerbajdžanskom plinskom polju Shah Deniz, norveška naftna i plinska tvrtka Statoil je odlučila prodati i 20% udjela u tvrtki Trans Adriatic Pipeline koja razvoja projekt Transjadranskog plinovoda (TAP) kojim bi se plin s tog polja trebao prevoziti u Europu. Kupac je talijanska tvrtka Snam koja će za taj udjel platiti 208 mil. eura. Očekuje se da će se transakcija zaključiti do kraja 2015. godine, javlja ruski portal ‘Oil and Gas Eurasia’.

You may also like

0 comments