Sjeverni tok 2.0 neće biti prijetnja sigurnosti Europe, kažu ruski stručnjaci

Zabrinutost Ukrajine i Slovačke da bi izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2 nepovoljno djelovala na opskrbu Europe ruskim plinom je neutemeljena, a takve tvrdnje odraz su financijskih interesa, ocjenjuje ruski portal Vzgljad (Pogled).

Gradnja druge linije Sjevernog toka za Ukrajinu znači gubitak godišnjih tranzitnih prihoda od dvije milijarde dolara, upozorio je prošli tjedan ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk nakon susreta sa slovačkim kolegom Robertom Ficom. On je ustvrdio i da bi Sjevernim tokom 2, EU izgubio mogućnost izravne dostave plina iz Rusije po najkraćoj ruti, kroz Ukrajinu.

Robert Fico, pak, uz napomenu da Sjeverni tok 2 znači godišnji gubitak za Slovačku od 800 milijuna dolara, oštro kritizira ideju novog plinovoda. “U Europi se dugo govori o potrebi pomoći Ukrajini kako bi i dalje bila tranzitna zemlja i kako bi joj bilo lakše u teškim zimskim mjesecima. Istovremeno, suočeni smo s činjenicom da je Gazprom s predstavnicima europskih zemalja potpisao sporazum za gradnju nove linije Sjevernog toka. Iako bih se htio izraziti pristojno, reći ću – oni od nas prave budale”, istaknuo je krajem prošlog tjedna Fico. Jacenjukove izjave izazivaju nedoumicu, piše Vzgljad, jer on isporuke ruskog plina Europskoj uniji preko Ukrajine naziva izravnim što nije istina jer Ukrajina nije dio EU-a i samo je tranzitna zemlja.

S druge strane, piše Vzgljad, upravo Sjeverni tok osigurava izravni put ruskog plina prema Europi, a odsustvo tranzitnog igrača jamstvo je pouzdanosti isporuke. Ujedno, podsjeća da su europske zemlje bile suočene s plinskom krizom 2008. i 2009. godine, a da je, kako se navodi, uzrok tomu bila Ukrajina “koja je počela krasti tranzitni plin jer vlastitog nije imala dosta. “Ustvari je tranzit plina preko Ukrajine glavna prijetnja europskoj energetskoj sigurnosti”, kaže zamjenik ravnatelja ruskog Nacionalnog energetskog sigurnosnog fonda Aleksej Grivač.

Kijev je, piše Vzgljad, sam dokazao nepouzdanost ukrajinskog tranzita plina za Europu, kada je počeo otvoreno prijetiti Bruxellesu zatvaranjem plinovoda. “Samo prije godinu dana, Ukrajina je pripremila sankcije protiv Rusije, a jedna od njih uključivala je zaustavljanje tranzita energetskih resursa”, piše taj portal. Dodaje da je ovoga proljeća Kijev “sebi dozvolio otvorenu ucjenu Bruxellesa poručujući da, ne želi li EU imati problema s plinom ove zime, mora dijeliti ukrajinske troškove podzemnog skladištenja.”

Što se tiče kritika koje je Sjevernom toku 2 uputio slovački premijer Robert Fico, njih, kako se ocjenjuje, treba promatrati isključivo u svjetlu financijskih interesa, jer većina ruskog plina koji se kroz Ukrajinu isporučuje Europi prolazi kroz Slovačku i godišnje joj donosi stotine milijuna dolara.

Slovačka je, međutim, kako se dodaje, spremna s Gazpromom surađivati nauštrb ukrajinskim interesima, kad joj to odgovara. Pri tome se podsjeća da je slovački premijer u lipnju, na susretu s ruskim kolegom Dmitrijem Medvedevim, predložio povezivanje budućeg plinovoda Eastring s Turskim tokom, kojeg Gazprom razvija nakon sloma projekta Južni tok.

Upravo je Slovačka, ističe Vzgljad, prošle godine inicirala gradnju Eastringa koji bi trebao objediniti plinske sustave Bugarske, Rumunjske, Mađarske i Slovačke te je upravo Slovačka prva izrazila spremnost priključiti taj sustav na Turski tok. “Slovačka nije zajedno s Ukrajinom kritizirala taj južni Gazpromov projekt zato što joj on, za razliku od Sjevernog toka, obećava nemalu priliku u vidu tranzitnih prihoda”, piše Vzgljad. Napominje i da Slovačka, pokušavajući sjediti na dvama stolcima, savršeno shvaća da Moskva nakon 2019. neće produžiti tranzitni ugovor Gazproma i ukrajinskog Naftogaza te da obustava tranzita kroz Ukrajinu automatski znači i prekid dostave kroz Slovačku. Zato Bratislava traži drugu mogućnost očuvanja stotina milijuna dolara prihoda, a iz istih razloga Turski tok podržavaju i Bugarska, Mađarska i Rumunjska, zaključuje se.

Početkom rujna, ruski plinski div Gazprom i partneri sklopili su sporazum dioničara za gradnju plinovoda Sjeverni tok 2, koji bi trebao povećati isporuku ruskog prirodnog plina Europskoj uniji.Dokument su potpisali čelnici Gazproma, BASF-a, E.ON-a, ENGIE-a, OMV-a i Royal Dutch Shella. Projekt Sjeverni tok 2 uključuje izgradnju dviju cijevi plinovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi prostornih metara plina godišnje iz Rusije u Njemačku, dnom Baltičkog mora. Trasa je identična kao za postojeći plinovod Sjeverni tok.

You may also like

0 comments