Širom Europe uvode se nove mjere za migrante

Tehnički ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izjavio je da će nakon što je Austrija uvela, a Slovenija najavila novi režim prijelaza granica za migranate i Hrvatska uvesti nova pravila. “Uz do sada tražene podatke bit će dodan i podatak da li traže azil u Njemačkoj ili Austriji”, izjavio je Ostojić Hini, zamoljen da komentira novi austrijski režim prijelaza migranata preko granice, a u svijetlu slovenskih najava da će iste mjere kao Austrija odmah primijeniti na granici s Hrvatskom.

Dodao je i da će Hrvatska postupiti kao i ostale zemlje koje su “dobile obavijest” te da će isto raditi i Srbija iz koje migranti ulaze u Hrvatsku. No, istaknuo je da će o svemu detaljnije govoriti na konferenciji za novinare u Ravnateljstvu policije zakazanoj za četvrtak u 13 sati. Austrija je u srijedu uvela restrikcije u prijemu izbjeglica i migranata iz Slovenije pa će ubuduće primati manji broj migranata nego do sada, na što je već reagirao slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec najavivši da će o recipročnim mjerama na granici s Hrvatskom u četvrtak odlučiti slovenska vlada. “O tome će vlada odlučivati u četvrtak, a jedna od mogućnosti je i određivanje limita za prijem migranata iz Hrvatske. Morat ćemo se prilagoditi onome što radi Austrija”, kazao je Erjavec, dodavši da je slovenska vlada u stalnim kontaktima s austrijskom.

Mjerama koje je prihvatila u srijedu austrijska vlada je odlučila da će ubuduće iz Slovenije primati samo izbjeglice kojima se može utvrditi identitet, one koji namjeravaju azil zatražiti u Austriji ili Njemačkoj i ljude bez kriminalne prošlosti ili koji ne predstavljaju sigurnosni rizik, a limitiran je i broj azilanata koje će primiti do 2019. godine, na najviše 1,5 posto ukupnog stanovništva Austrije. Austrija neće propuštati ekonomske migrante nego samo izbjeglice iz ugroženih regija. Mjere će se u punoj mjeri početi primjenjivati od idućeg mjeseca, a odvajanje izbjeglica od ekonomskih migranata počelo je već u srijedu. Nešto poslije 12 sati na austrijsku stranu graničnog prijelaza Šentilj/Spielfeld puštena je prva skupina migranata koji u Austriju ulaze po novim pravilima, uz oštriji nadzor prtljage i kontrolu dokumenata, a na prijelazu je i veći broj pripadnika policije nego do sada, dok granicu u blizini čuvaju i pripadnici austrijskih oružanih snaga.

Europska unija trebala bi u roku dva mjeseca, do kraja zime, zaustaviti velik priljev migranata jer sadašnja situacija nije održiva, rekao je u srijedu nizozemski premijer Mark Rutte, u obraćanju zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu. Rutte je europskim parlamentarcima predstavio priroritete nizozemskog predsjedništva EU-om u prvoj polovici ove godine, među kojima je izbjeglička kriza jedan od najvažnijih. “Da budem jasan: sadašnje brojke nisu održive. Nemamo vremena. Priljev migranata treba smanjiti u roku šest do osam tjedana”, rekao je Rutte.

Podsjećajući da je u EU 2015. ušlo više od milijun izbjeglica i migranata, objasnio je da Unija strahuje od novog velikog vala na proljeće kada vremenski uvjeti budu povoljniji. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk također je u utorak, u obraćanju europskim zastupnicima, kazao da EU ima najviše dva mjeseca da izbjegličku krizu stavi pod kontrolu, upozorivši da bi se u suprotnom schengenska zona mogla urušiti. Napomenuvši da je tijekom božićnih praznika, usred zime, u Europu stizalo gotovo 2000 ljudi dnevno, Tusk je upozorio da bi EU mogao propasti kao politički projekt ako ne bude mogao kontrolirati svoje vanjske granice. Na pitanje novinara što će se dogoditi ako EU u tome ne uspije, Rutte je kazao da će EU tada trebati plan B, no nije želio nagađati što bi to moglo biti.

EU sada mora provesti u djelo mjere dogovorene zadnjih mjeseci, istaknuo je na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom i predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom. To se u prvom redu odnosi na dogovor s Turskom, odakle dolazi najveći broj izbjeglica, kazao je. “Ključno je da dogovor postignut s Turskom prošle godine bude brzo proveden kako bi popustio pritisak na naše vanjske granice”, rekao je. S tim u vezi, Rutte je kazao da nizozemsko predsjedništvo radi na deblokiranju 3 milijarde eura dogovorenih za pomoć Turskoj, čemu se usprotivila Italija. U međuvremenu, novac za pomoć već postoji i samo ga treba iskoristiti, istaknuo je. Unija mora također nastaviti pomagati zemljama kao što su Libanon i Jordan koje su primile velik broj izbjeglica kojima treba omogućiti zdravstvenu skrb, nastavak obrazovanja i zaposlenje, kazao je.

Centri za registraciju izbjeglica u Grčkoj i Italiji, tzv. hot spots, moraju proraditi što je moguće prije, a države članice moraju osigurati kapacitete za prihvat tih ljudi, dodao je. EU također mora usvojiti prijedlog Europske komisije o uspostavi Europske granične i obalne straže kako bi se osiguralo dugoročno održivo rješenje krize. U pogledu odluke Austrije da privremeno suspendira schengenski režim i uvede strože kontrole na granici, Juncker je priznao da schengeski sustav predviđa tu mogućnost, ali i izrazio zabrinutost da se neke članice olako odlučuju na zatvaranje granica pa bi Schengen mogao postati besmislen. “Kad bi sve inicijative bile provedene, ne bismo bili u ovoj situaciji da samo tri ili četiri države članice snose najveći teret” izbjegličke krize, kazao je.

Juncker je upozorio da bi ponovno uvođenje graničnih kontrola na unutarnjim granicama Europu stajalo 3 milijarde eura na godinu. “Ako zatvorimo granice, ako počne trpjeti unutarnje tržište… onda ćemo se jednog dana pitati treba li nam doista zajednička valuta ako nemamo zajedničko tržište i slobodu kretanja radnika”, rekao je. I Rutte i Juncker istaknuli su da je najveći problem to što migranti žele birati u kojoj će državi članici zatražiti azil, poručivši da to nije prihvatljivo i da tome treba stati na kraj. “To bi trebao odlučivati EU”, rekao je Rutte.

Glede prijedloga njemačkog ministra financija Wolfganga Schaeublea da se uvede poseban porez na benzin kako bi se financiralo pomoć izbjeglicama i pojačanu kontrolu granica, Rutte je kazao da to nije prihvatljivo. “Mislim da je cinično govoriti o izbjegličkoj krizi, jer krize ne bi bilo kada bi sve države članice surađivale”, ocijenio je Schulz, ističući također potrebu provedbe dogovora o relokaciji izbjeglica. U pogledu Velike Britanije, koja traži reformu EU-a i do kraja 2017. planira organizirati referendum o članstvu u Uniji, Rutte je kazao da želi da Velika Britanija ostane u Europskoj uniji i izrazio nadu da će se pronaći kompromisno rješenje koje će biti prihvatljivo objema stranama. Kad je riječ o Poljskoj, s kojom je Europska komisija pokrenula dijalog zbog sumnje u narušavanje vladavine prava, Rutte je kazao da će Europska komisija nastojati razjasniti situaciju, a Vijeće će svoje stajalište donijeti kada za to dođe vrijeme.

Preko teritorija Srbije od danas mogu prelaziti samo migranti koji izraze namjeru tražiti azil u Austriji i Njemačkoj, priopćio je u srijedu srbijanski ministar rada i socijalne skrbi Aleksandar Vulin. “Od danas, na osnovu odluke austrijske vlade koja nam je dostavljena posredstvom vlada Slovenije i Hrvatske, migranti neće moći nastaviti putovanje ako nisu izrazili namjeru zatražiti azil na teritoriju Austrije i Njemačke”, rekao je Vulin novinarima tijekom posjeta privremenom prihvatnom centru za migrante u Adaševcima kod Šida. Vulin je istaknuo da migranti koji traže druge zemlje i koji svoju namjeru o azilu žele izraziti na teritoriju druge države, neće moći prijeći teritorij Hrvatske, Slovenije, Austrije, pa tako ni Njemačke.

Takva odluka bila je povodom za odluku srbijanske vlade da uvede identičnu mjeru, o čemu je izvijestila i Makedoniju, s obzirom da će se na srpsko-makedonskoj granici, gdje su uspostavljene kontrole, azilanti morati izjasniti o namjerama za azil. Vulin je naglasio kako će vlada u Beogradu nastaviti, kao i dosad, “štititi interese Srbije” i svaku odluku donositi sukladno interesima građana i potrebe da migranti sigurno prođu preko teritorija Srbije te da budu “nahranjeni, medicinski zbrinuti i sigurnosno provjereni”.

Srbijanski premijer Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će Beograd slijediti mjere koje se očekuju u Austriji i Sloveniji, nakon što je Beč najavio suspendiranje Shengenskog sporazuma zbog migrantske krize. Prethodno je to, nakon razgovora s ministrom vanjskih poslova Slovenije Karlom Erjavcem, učinio i srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić, naglasivši kako će Srbija poduzeti odgovarajuće mjere ukoliko to u upravljanju migrantskom krizom učine Hrvatska, Slovenija i Austrija.

Mjerama koje je prihvatila u srijedu austrijska vlada je odlučila da će ubuduće iz Slovenije primati samo izbjeglice kojima se može utvrditi identitet, one koji namjeravaju azil zatražiti u Austriji ili Njemačkoj i ljude bez kriminalne prošlosti ili koji ne predstavljaju sigurnosni rizik, a limitiran je i broj azilanata koje će primiti do 2019. godine, na najviše 1,5 posto ukupnog stanovništva Austrije. Austrija neće propuštati ekonomske migrante nego samo izbjeglice iz ugroženih regija. Tehnički ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izjavio je da će nakon što je Austrija uvela, a Slovenija najavila novi režim prijelaza granica za migrante i Hrvatska uvesti nova pravila i postupiti kao i ostale zemlje koje su “dobile obavijest”.

Austrija je u srijedu uvela restrikcije u prijemu izbjeglica i migranata iz Slovenije pa će ubuduće primati manji broj migranata nego do sada, na što je već reagirao slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec najavivši da će o recipročnim mjerama na granici s Hrvatskom u četvrtak odlučiti slovenska vlada. “O tome će vlada odlučivati u četvrtak, a jedna od mogućnosti je i određivanje limita za prijem migranata iz Hrvatske. Morat ćemo se prilagoditi onome što radi Austrija”, kazao je Erjavec, dodavši da je slovenska vlada u stalnim kontaktima s austrijskom.

Mjerama koje je prihvatila u srijedu austrijska vlada je odlučila da će ubuduće iz Slovenije primati samo izbjeglice kojima se može utvrditi identitet, one koji namjeravaju azil zatražiti u Austriji ili Njemačkoj i ljude bez kriminalne prošlosti ili koji ne predstavljaju sigurnosni rizik, a limitiran je i broj azilanata koje će primiti do 2019. godine, na najviše 1,5 posto ukupnog stanovništva Austrije. U zemlju Austrija neće puštati ekonomske migrante nego samo izbjeglice iz ugroženih regija. Mjere će se u punoj mjeri početi primjenjivati od idućeg mjeseca, a odvajanje izbjeglica od ekonomskih migranata počelo je već danas.

Nešto poslije 12 sati na austrijsku stranu graničnog prijelaza Šentilj/Spielfeld puštena je prva skupina migranata koji u Austriju ulaze po novim pravilima, uz oštriji nadzor prtljage i kontrolu dokumenata, a na prijelazu je i veći broj pripadnika policije nego do sada, dok granicu u blizini čuvaju i pripadnici austrijskih oružanih snaga. Nakon današnjeg savjetovanja austrijske vlade i pokrajinskih vlasti u Beču, dogovoreno je da će se u zemlju propuštati samo migranti i izbjeglice koji azil namjeravaju zatražiti u Njemačkoj ili Austriji, dok će ostali biti odbijeni, odnosno vraćeni u Sloveniju.

Glasnogovornik austrijske policije Fritza Grundnig kazao je kako danas u Spielfeldu imaju najavljen dolazak 500 migranata, dok će najveći dnevni priljev biti tisuću, a sa slovenskom je stranom dogovoren prelazak izbjeglica u skupinama po 50 ljudi. Njima se pregledava osobna prtljaga, pokušaju se identificirati na osnovi dokumenata koje imaju i pita ih se koji im je krajnji cilj. Nakon prelaska granice, upućuuju se na detaljnu graničnu kontrolu, gdje im se pogledaju dokumenti koje imaju, izvrši provjera identiteta te se na kraju odluči koji će li biti primljeni ili vraćeni u Sloveniju. Austrijska vlada odlučila je da će ove godine zaprimiti najviše 37.500 zahtjeva za azil, a do sredine 2019. godine ukupno 127.500, a njihov ukupan broj ne smije prijeći 1,5 posto ukupnog stanovništva.

Više je slovenskih visokih dužnsnika, uključujući i premijera Miru Cerara, zadnjih dana izjavilo kako će Slovenija u ovisnosti od novih austrijskih mjera prema migrantima i izbjeglicama iste mjere odmah proporcionalno primijeniti i na granici s Hrvatrskom kako bi se migracijski val u Europu smanjio i zauustavio, a postoji i zabrinutost da bi se Slovenija mogla pretvoriti za “džep” u kojemu bi ostale tisuće migranata čiji ulazak Austrija ne odobri ili ih vrati. Slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar odbacila je u srijedu u parlamentu optužbe oporbe desnog centra da je sama kriva za nastalu sitiaciju kojom države sjevernije od nje Sloveniju “de facto” izbacuju iz Schengenskog prostora, ustvrdivši da su schengenska pravila po kojima u zemlje Schengena ne mogu ući osobe iz trećih država bez dokumenata i schengenske vize bila predviđena za normalno stanje, a ne izvanrednu situacju kao što je izbjeglička kriza koju treba rješavati zajedničkim naporima. Naglasila je da je u nastaloj situaciji Slovenija dobro upravljala migracijskim valom, uvažavajući pravila koliko se to moglo te je također istaknula da rješenje za smanjivanje izbjegličkog poriljeva treba tražiti na europskoj razini i u suradnji s državama na balkanskoj ruti, osobito Hrvatskom.

Oporba desnog centra navodi da je premijer Cerar na vrijeme trebao podići žičanu ogradu prema Hrvatskoj, u isto vrijeme kad je to učinio mađarski premijer Viktor Orban, te zahtijeva da Slovenija i formalno zatraži članstvo u Višegradskoj skupini zemalja koje se protive izbjegličkim kvotama. Cerar će se u petak na Brdu kod Kranja na zajedničkoj sjednici dviju vlada, koja je već lani dogovorena, sastati s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Iako je u središtu razgovora gospodarska suradnja i investicije, vjeruje se da će oni razgovarati i o rješavanju europske izbjegličke krize.

You may also like

0 comments