Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Hrvatska seljačka stranka (HSS) ocijenili su u četvrtak Vladinu odluku o povećanju minimalne plaće za pet posto u idućoj godini socijalno neosjetljivom i upitne društvene pravednosti.
HURS drži da ta odluka neće pridonijeti smanjenju socijalnih razlika u društvu, kao ni smanjenju socijalnih rizika za 9 posto radnika u Hrvatskoj kojima je “minimalac” jedini stabilan izvor prihoda. Promatramo li tu odluku u kontekstu porezne reforme koja će stupiti na snagu početkom iduće godine, možemo reći da će u 2017. godini razlike u kupovnoj moći građana biti veće nego sada, što nije smjer koji priželjkujemo, upozorava HURS.
Budući da porezna reforma za 9 posto radnika na “minimalcu” nije mogla pridonijeti povećanju dohotka, HURS je očekivao da to bude postignuto osjetnijim povećanjem minimalne plaće, te je predložio iznos od 3825 kn, uz kompenzaciju poslodavcima da na taj iznos plaće plaćaju doprinose koje plaćaju na današnji iznos minimalne plaće. Odbacivanjem takva prijedloga i određivanjem minimalne plaće u iznosu od 3276 kuna, što je samo 156 kuna više od današnjeg iznosa, Vlada nije pokazala solidarnost prema sloju građana koji jako teško žive, poručuje HURS.
U NHS-u su očekivali da će se ipak pokazati više razumijevanja za sindikalne stavove i nužnost da se niska minimalna plaća, čiji neto iznos koketira s linijom siromaštva, osjetnije podigne. Zabrinjavajućim drže da čak 5 posto zaposlenih pripada siromašnima, a to su u velikoj mjeri radnici s minimalnim plaćama. Onima koji tvrde suprotno predlažu da prosinac pokušaju “izgurati” s iznosom od približno 2620 kuna, koliko će od “minimalca” pripasti radnicima nakon što država i njezini lokalni pandani uzmu svoje.
Povećanje dosadašnjeg iznosa minimalne plaće za 5 posto pokazuje da ova Vlada, kao ni one ranije, nije imala ni volje niti nadahnuća preuzeti odgovorniju ulogu osim uloge hladnog arbitra koji ne čuje argumente, već donosi odluke. Da je drukčije, Vlada bi značajnije povećala iznos minimalne plaće i istovremeno dogovorila neke kompenzacijske mjere i potpore s dijelovima gospodarstva koji isplaćuju “minimalce”.
NHS također upozorava da bi prema navedenim ekonomskim indikatorima i njihovoj vrijednosti, na kojima se temelji predloženo povećanje bruto minimalne plaće, povećanje trebalo iznositi 5,7 posto, a ne 5 posto. Prema tome bi bruto minimalna plaća trebala iznositi 3.297,84 kuna, tj. 21,84 kunu više nego u Vladinoj odluci, ističe NHS.
HSS pak kritizira Vladu jer cijeli paket njezinih mjera ide na ruku onima s najvećim plaćama. Smatramo da se bruto plaća morala minimalno povećati na razinu 50 posto od prosječne plaće, na 3869 kuna s tendencijom još većeg rasta, kaže Ana – Marija Petin iz HSS-a.
HSS predlaže da Vlada pomogne građanima s najmanjim plaćama jer oni svoju plaću i potroše, pa se dio novca vraća kroz poreze, dok oni s plaćama većima od 15.000 kuna nerijetko štede pa će najveću korist od porasta njihovih plaća imati banke, kaže Petin.
