Shell vezuje plaće djelatnika za smanjenje emisija CO2

Britansko-nizozemski energetski div Royal Dutch Shell objavio je u ponedjeljak da će ubuduće precizno definirati zacrtanu razinu emisije ugljikovih spojeva i vezati plaće direktora za ostvarivanje tih ciljeva, prenose britanski mediji.
Kompanija namjerava svake godine određivati ciljeve za sljedećih tri do pet godina, uključujući i točno zacrtane razine emisije ugljikovih spojeva. Prošle su godine dioničari kritizirali Shell da u dugoročnom “ambicioznom” planu upola nižih emisija ugljičnog dioksida do 2050. godine nije precizno utvrdio kolike bi one točno trebale biti. U međuvremenu je kompanija potpisala zajedničko priopćenje s grupom od 310 investitora pod naslovom “Climate Action 100+”.
  “Poduzimamo važne korake kako bismo našu ambiciju o neto ugljičnom otisku (Net Carbon Footprint) pretočili u stvarnost uz podršku zacrtanih kratkoročnih ciljeva”, rekao je čelnik Shella Ben van Beurden.

Inicijativa se vremenski poklopila sa sastankom predstavnika vlada na konferenciji u Poljskoj, u organizaciji COP24 Ujedinjenih naroda, koji bi trebali definirati “pravilnik” za provedbu pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine.

U Shellu su se odlučili za taj korak pod pritiskom investitora, koje predvode kompanija za upravljanje imovinom Robeco i odbor za mirovine Church of England, izvijestio je u ponedjeljak BBC. Prema priopćenju te dvije grupe, “klimatske su promjene jedan od najvećih sistemskih rizika s kojima se društvo danas sučeljava”.

Shell će vezati energetsku tranziciju za dugoročne plaće direktora, o čemu će dioničari glasati 2020. godine.

Uprava još razgovara s investitorima o tome kolike bi trebale biti buduće ciljane razine ugljikovih spojeva i u kojoj bi mjeri njihovo (ne)poštivanje moglo utjecati na plaću čelnika. Procjenjuje se da bi ostvarivanje tih ciljeva moglo utjecati na plaće čak 1.300 visoko pozicioniranih zaposlenika. “Ovo je dokaz sve većeg utjecaja takozvanog ESG-a – ulaganja baziranih na principima vezanim za okoliš, društvo i upravljanje”, konstatira u izjavi za BBC David Cumming iz Aviva Investorsa.

“Ulagači sve pozornije prate pokazatelje na području okoliša i društva, poput emisija ugljikovih spojeva… i ohrabrujuće poteze poput ovog današnjeg”, dodaje Cumming.

Po njegovoj će procjeni i druge naftne tvrtke biti prisiljene slijediti primjer Shella. “U budućnosti ćemo vidjeti više takvih poteza”, rekao je Cumming. “Stvara se pritisak da se poduzmu takvi koraci, (kompanije će) na kraju utvrditi obvezujuću dinamiku vezano za ugljikove plinove”, drži on.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je u ponedjeljak na otvaranju summita o klimi u Poljskoj da svijet ne ide u dobrom smjeru kada je riječ o klimatskim promjenama.

“Čak i ako smo svjedoci razornih klimatskih promjena koje izazivaju kaos širom svijeta, još uvijek ne činimo dovoljno, ne napredujemo dovoljno brzo”, rekao je Guterres drugog dana 24. Konferencije UN-a o klimi (COP24) u Katowicama.

“Klimatske promjene napreduju brže od nas i moramo nadoknaditi naše zaostajanje što je moguće brže, prije nego bude prekasno”, rekao je, ističući da je za “puno ljudi, regija i čak zemalja to već pitanje života ili smrti”.

“Teško je shvatiti zašto mi, kolektivno, još uvijek napredujemo tako sporo i čak se krećemo u pogrešnom smjeru”, dodao je. I dok će najsiromašnije zemlje iskoristiti ovaj summit kako bi zatražile veći angažman od bogatih zemalja sa sjevera, Guterres je također naglasio “kolektivnu odgovornost pomaganja najranjivijim državama kao što su otočne i najmanje razvijene države, podržavajući politike prilagodbe i otpora” utjecajima klimatskih promjena.

Premijer Fidžija Frank Bainimarama, predsjedavajući konferencije COP23, iskoristio je prigodu otvaranja summita kako bi naglasio važnost hitnog djelovanja. “Neka nam Bog oprosti, ako budemo ignorirali neosporne dokaze, postat ćemo generacija koja je izdala čovječanstvo”, upozorio je. “Onima koji odugovlače, jednostavno kažem ‘učinite to'”, dodao je, uputivši “nedvosmislenu poruku” da je potrebno povećati ambicije kada je riječ o borbi protiv globalnog zagrijavanja.

Predstavnici gotovo 200 zemalja okupili su se od nedjelje u Katowicama kako bi u dva tjedna pokušali udahnuti život međunarodnom sporazumu o klimi sklopljenom u Parizu 2015. kojim se zagrijavanje Zemlje želi ograničiti na 2 stupnja Celzijevih, a idealno bi bilo na 1,5 stupnjeva, u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

No prema nedavnom izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), da bi se zagrijavanje ograničilo na 1,5 stupnjeva, trebalo bi smanjiti emisije CO2 za gotovo 50 posto do 2030. u odnosu na 2010. To bi pak zahtijevalo veliku preobrazbu gospodarstva.

Poljska, domaćin sastanka i veliki zagovornik korištenja ugljena o kojem ovisi njezina industrija, želi da se u ponedjeljak usvoji deklaracija o “pravednoj tranziciji” koja bi inzistirala na “izazovima” s kojima su suočene regije koje bi trebale odustati od fosilnih goriva.

“Prečesto se djelovanje u cilju ublažavanja klimatskih promjena doživljava kao teret”, ali “takvo odlučno djelovanje danas naša je prilika da vratimo naš brod na pravi smjer i da krenemo prema boljoj budućnosti za cijeli svijet”, zaključio je Guterres.

You may also like

0 comments