SEI osudio rusku akciju u Kerčkom tjesnacu

Zemlje srednje i istočne Europe pozvale su u utorak Rusiju da oslobodi ukrajinske mornare i brodove koje je nedavno zarobila u Kerčkom prolazu.
Osamnaest članica Srednjoeuropske inicijative (SEI) podržale su na sastanku u Zagrebu teritorijalni integritet Ukrajine i optužile Rusiju za kršenje međunarodnog prava.

“Naša pozicija je jasna, došlo je do kršenja međunarodnog prava. Rekli smo sve ono što je točno, zdravorazumski i očekivano”, izjavio je novinarima domaćin skupa, hrvatski premijer Andrej Plenković. Upitan očekuje li negativne reakcije Moskve, odgovorio je “to je na njima”. Kijev i Moskva su u najgorem sukobu zadnjih godina pošto je Rusija 25. studenoga na silu zaustavila tri ukrajinska ratna broda koja su pokušavala ući u Azovsko more.

Prije pomorskog izgreda Kijev i Zapad su mjesecima optuživali Rusiju da namjerno “sprječava” prolaz trgovačkih brodova kroz Kerčka vrata, na koja Moskva polaže pravo kontrole nakon aneksije Krima. Sukob je potaknuo bojazan od eskalacije između dviju bivših sovjetskih republika. Premda je Zapad podupro Ukrajinu u tom sukobu, pozvao je obje strane na suzdržanost.

U sklopu zagrebačkog sastanka na vrhu održan je forum o jačanju gospodarskih odnosa između članica inicijative s kojom Hrvatska ostvaruje 55 posto ukupne međunarodne robne razmjene. “Kada gledamo smisao neke organizacije, za nas kao srednjoeuropskoj državi SEI značajno pridonosi trgovinskoj razmjeni i gospodarskim odnosima”, rekao je Plenković.

Sigurnost, migracije i gospodarstvo bile su glavne teme sastanka na vrhu kojim Hrvatska završava jednogodišnje predsjedanje regionalnom inicijativom 18 zemalja. O tim je temama u hotelu Westin razgovaralo nekoliko premijera i drugih visokih dužnosnika 18 zemalja članica.

U ponedjeljak ih je u Zagreb stiglo petero, ali su mađarski premijer Viktor Orban i predsjednica rumunjske vlade Vasilia Victoria Dancila otišli prije završetka sastanka na vrhu. Iako najavljen, na summit nije došao bugarski premijer Bojko Borisov.

SEI je osnovan prije tridesetak godina s idejom da se pomogne zemljama regije u pristupanju Europskoj uniji. Od današnjih 18 članica SEI-ja, njih 10 članica je EU-a, pet je država na putu da to postanu, a tri su članice Istočnog partnerstva.

Organizacija je osnovana 1989. u Budimpešti, a u članstvu su danas Albanija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Makedonija, Moldova, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina.

Rusija je djelomično oslobodila pristup ukrajinskim lukama na Azovskom moru, priopćile su u utorak ukrajinske vlasti, što bi mogao biti znak smirivanja napetosti na tom osjetljivom području koje je u središtu sukoba Kijeva i Moskve.

Veoma važne za ukrajinski izvoz, “luke Berdjansk i Mariupolj su djelomično odblokirane. Brodovi ulaze i izlaze kroz Kerčka vrata” koja Crno more povezuju s Azovskim, navodi se u priopćenju ukrajinskog ministra za infrastrukturu Volodimira Omeljana.

“Ruska strana ih zaustavlja i pregledava kao i prije, ali je promet djelomično ponovo uspostavljen”, dodao je. Po njegovim riječima, u ponedjeljak je sedamnaest brodova još čekalo na ulaz u Azovsko more, a jedan je čekao na izlaz. Kijev i Moskva su u najgorem sukobu zadnjih godina pošto je Rusija 25. studenog na silu zaustavila tri ukrajinska ratna broda koja su pokušavala ući u Azovsko more.

Prije pomorskog izgreda Kijev i Zapad su mjesecima optuživali Rusiju da namjerno “sprječava” prolaz trgovačkih brodova kroz Kerčka vrata, na koja Moskva polaže pravo kontrole nakon aneksije Krima. Sukob je potaknuo bojazan od eskalacije između dviju bivših sovjetskih republika. Premda je Zapad podupro Ukrajinu u tom sukobu, pozvao je obje strane na suzdržanost.

Ministri vanjskih poslova NATO saveza u utorak će, u trenutku dok rastu napetosti između Moskve i Zapada, raspravljati o budućnosti sporazuma o nuklearnom naoružanju starog tri desetljeća za koji je Rusija optužena da ga krši.

Na kocki je sporazum o nukelarnom naoružanju srednjeg dometa (INF), potpisan između Washingtona i Moskve 1987. godine, a koji zabranjuje nuklearno naoružanje dometa do 5500 kilometara. Sporazum je formirao arhitekturu europske sigurnosti, umanjujući rizik za nuklearni napad.

U ožujku, Rusija je predstavila nove krstareće rakete Novator 9M729, poznatije kao SSC-8, a koje imaju domet manji od 500 kilometara ali su mobilne. Sjedinjene Države prozvale su Ruse zbog kršenja INF-a te su zaprijetile povlačenjem iz sporazuma, dok Moskva niječe sve optužbe.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u ponedjeljak je osudio poteze Rusije, uz izjavu da trenutno stanje “nije održivo”. Ako se Rusija ne ‘popravi’ NATO će primjereno odgovoriti, dodao je Stoltenberg, uz dodatak da Savez “neće ponoviti” poteze Moskve. Također nakon nedavnih napetosti u Crnom moru, 29 ministara će razgovarati i o odnosu Rusije i NATO partnera Ukrajine.

Krajem studenog Rusija je zaplijenila tri ukrajinska vojna broda nedaleko ukrajinskog poluotoka Krima koji je Rusija anektirala 2014. godine. Ukrajina je odgovorila proglašavanjem 30-dnevnog izvanrednog stanja. Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je ponovio optužbe da je incident “provokacija koju je organiziralo sadašnje (ukrajinsko) vodstvo”. NATO savez ne priznaje rusku aneksiju Krima.

You may also like

0 comments