Sefardi regije bi mogli postati Španjolci

Oko 300 sefardskih židova u Hrvatskoj, BiH i Srbiji moglo bi zatražiti španjolsko državljanstvo nakon što je u listopadu na snagu stupio zakon kojim Španjolska omogućuje dvojno državljanstvo potomcima sefarda izgnanih iz te zemlje prije više od 500 godina, procjena je predstavnika židovskih zajednica u ove tri zemlje.

Po pisanju španjolskog tiska, koji se poziva na sefardske udruge u svijetu, novi zakon obuhvaća oko 3,5 milijuna ljudi diljem svijeta, od Izraela, preko Francuske do Argentine, no židovske zajednice i vlada u Madridu procjenjuju da će za dobivanje španjolskog državljanstva aplicirati tek njih nekoliko desetaka tisuća „Ne vjerujem da bi takvi zahtjevi u Hrvatskoj mogli prijeći simboličan broj“, rekla je Hini Julija Koš, voditeljica knjižnice Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Zagrebu. Procjenjuje da u Hrvatskoj živi nekoliko stotina sefarda, na hebrejskom jeziku „Španjolaca“, židova koji potječu s Pirinejskog poluotoka. „Prepreka je u najvećoj mjeri jezik, jer većina tih ljudi ne samo da ne govori španjolski, već niti drevni oblik španjolskog“, kaže Koš. „Loša gospodarska situacija u Španjolskoj također im ne ide u prilog“, dodaje.

Svi koji apliciraju za španjolsko državljanstvo moraju dokazati porijeklo te proći ispit španjolskog jezika, kulture i poznavanja ustava. Prijave u veleposlanstvima i konzulatima počele su u listopadu i trajat će tri godine.

U Španjolskoj je prije 1492. godine živjelo oko 300.000 židova koji su ondje došli preko sjevera Afrike te se uglavnom nastanjivali u srednjovjekovnim gradovima poput Toleda, Córdobe i Seville, gdje su se bavili trgovinom i financijama. Katolički monarsi Isabela i Ferdinand tražili su da prijeđu na katoličanstvo u roku od četiri mjeseca ili napuste njihovo kraljevstvo. „Novim zakonom ponovno ćemo otvoriti vrata potomcima onih nepravedno izbačenih“, rekao je Rafael Catala, ministar pravosuđa u španjolskoj vladi desnog centra, uoči najave novog zakona.  Vlada je 29. listopada, mjesec dana nakon stupanja zakona na snagu, objavila da je za 4.302 osobe, većinom porijeklom iz Venezuele, Turske i Maroka, već odobrila državljanstvo. Riječ je o ljudima koji su poslali zahtjeve prije 1. listopada, odnosno novog zakona, čime ih je vlada u Madridu htjela obraditi da sada ne moraju od početka krenuti s postupkom.  Državljanstvo Španjolske, članice Europske unije, omogućit će im nesmetano kretanje, nastanjivanje i rad u bloku od 28 članica. Istovremeno, mogu zadržati svoje prijašnje državljanstvo. Španjolska je dosad dopuštala dvojno državljanstvo jedino građanima svojih bivših kolonija, te susjednih Andore i Portugala kojima je također svojedobno vladala.

Dio sefardskih židova je između 15. i 17. stoljeća iselio u Grčku, tada u sastavu Otomanskog carstva, od kuda su neki krenuli prema BiH i Srbiji. „Danas u BiH živi oko 1.000 židova, od čega većinom sefardskog porijekla“, kaže Jakob Finci, predsjednik Židovske zajednice BiH. „Teško je reći koliko će ih htjeti aplicirati za državljanstvo Španjolske ali za pretpostaviti je da će ih biti između 100 i 200“, dodaje. Finci, 72-godišnji odvjetnik, najmlađi je član sefardske zajednice koji govori ‘ladino’, srednjovjekovni hebrejsko-španjolski jezik. Institut Cervantes, španjolska javna institucija za promicanje španjolskog jezika, priprema ispite znanja jezika i osnovnih podataka o Španjolskoj. „Čekaju se detaljne instrukcije, a u BiH se govori i o davanju jednake mogućnosti muslimanima izgnanima iz Španjolske“, napominje Finci. U Srbiji, pak, živi oko 3.000 židova, no i ondje je teško reći koliko je sefarda, a koliko aškenaza, kaže Vojislava Radovanović, upraviteljica Židovskog povijesnog muzeja u Beogradu.
Aškenazi, odnosno „Nijemci“, židovi su čiji preci potječu iz sjeverne, srednje i istočne Europe, za razliku od sefarda iz Španjolske i sjevera Afrike. „U Beogradu je većina članova sefardskog porijekla i očekujemo da će ovo iskoristiti 50-ak naših članova“, kaže Miroslav Rajević, tajnik Židovske općine Beograd.

Nakon tolikih godina, osim što nije jednostavno utvrditi tko su potomci sefarda, a tko aškenaza, teško je i ustanoviti točan broj pripadnika židovske zajednice. To umnogome ovisi i o kriteriju, odnosno broje li se samo članovi židovskih zajednica ili i oni koji više nisu članovi zajednice. „Neki su napustili židovstvo kao identitet, neki su čak i prihvatili identitet drugih religija i kultura“, kaže Julija Koš iz Zagreba. Pa ipak, sefardi kroz običaje i kulturne događaje nastoje očuvati posebnost.

„U Hrvatskoj su oni skromni ali postoje“, napominje Koš. Sefardske pjesme njeguje mješoviti pjevački zbor Židovske vjerske zajednice Bet Israel, Mihael, nazvan po istaknutom članu zajednice koji je bio sefard. U sinagogi Bet Israel sklapaju se brakovi prema sefardskom običaju ako su mladenci ili mladoženja sefardi. „Trudimo se ali sve je to na razini prigodnoga, muzejskog, a ne stvarnog života budući da je nestala kritična masa potrebna za puni tradicijski život zajednice“, objašnjava Koš. U BiH se, kaže Finci, u nepromijenjenoj formi očuvao jezik ladino. „Još smo tijekom rata objavili rječnik ladino-bosanski te njegujemo muziku koju smo sa sobom donijeli iz Španjolske“, ističe. Njihovo kulturno društvo La Benevolencija uglavnom kroz glazbu čuva španjolske korijene.

Iz Beograda poručuju da sefardsko porijeklo njeguju koliko je god to moguće. „Muzej je priređivao izložbe koje ističu sefardsko naslijeđe te surađuje s katedrom za španjolski jezik Filološkog fakulteta Sveučilišta u Beogradu, kao i sa Institutom Cervantes“, kaže upraviteljica muzeja Radovanović. U dvorištu tamošnje sinagoge zajednica organizira glazbene festivale. Za prva 4.302 potomka sefarda kojima je odobreno španjolsko državljanstvo proces bi trebao završiti za tri mjeseca, čime će propustiti mogućnost izlaska na španjolske parlamentarne izbore 20. prosinca.
Nakon što budu obaviješteni o dobivanju državljanstva imaju rok od 180 dana za odlazak u ured građanskog registra gdje će zatražiti upis, te predati ovjereni rodni list iz zemlje porijekla preveden na španjolski jezik, a također i potvrdu o nekažnjavanju. Na kraju će dati zakletvu, odnosno obećati vjernost španjolskom kralju te se pokoriti španjolskom ustavu i zakonima.

You may also like

0 comments