Sedmero konzervativnih kandidata, među kojima je i bivši predsjednik Nicolas Sarkozy, nastojat će na stranačkim predizborima izboriti predsjedničku nominaciju za francuske predsjedničke izbore iduće godine. Popis kandidata službeno je potvrđen u srijedu, a predizbori na desnom centru će se održati 20. i 27. studenoga.
Glavni Sarkozyjev protukandidat bit će bivši premijer Alain Juppe. U utrci za nominaciju su također bivši premijer Francois Fillon, zatim jedina kandidatkinja Nathalie Kosciusko-Morizet, bivši ministri Jean-Francois Cope i Bruno Le Maire kao i Jean-Frederic Poisson.
Od sedmero kandidata, šestero su članovi glavne oporbene stranke Republikanci, a Poisson je čelnik s njima blisko povezane ultrakonzervativne Kršćanske demokratske stranke (PCD).
Pobjednik tih predizbora zastupat će desni centar na predsjedničkim izborima. A oni su posebno važni jer se smatra da će kandidat francuskih konzervativaca zapravo imati najveće izglede za pobjedu na predsjedničkim izborima 2017. pošto je velika nepopularnost socijalističkog predsjednika Franocisa Hollandea ostavila ljevicu u neredu, a čelnica krajnje desne Nacionalne fronte Marine Le Pen, iako dobro stoji u anketama, ipak nema takav doseg.
Hollande je odgodio do prosinca odluku o tome hoće li se kandidirati na izborima, a rezultati anketa objavljenih ovoga mjeseca pokazuju da bi izgubio već u prvom krugu izbora 23. travnja.
Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da će bilo koji kandidat lijevog centra – a njihovi predizbori neće se održati prije siječnja – vjerojatno osvojiti treće mjesto u prvom krugu. To bi bila repriza izbora 2002. kada je kandidat socijalista Lionel Jospin pao na prvoj zapreci, a u drugi krug su ušli tadašnji predsjednik desnog centra Jacques Chirac, koji je na kraju odnio pobjedu i drugi mandat, i tadašnji čelnik Nacionalne fronte Jean-Marie Le Pen.
Petnaest godina kasnije Le Penova kći Marine, predsjednička kandidatkinja Nacionalne fronte, mogla bi završiti druga ili čak i prva u prvom krugu izbora, pokazuju ankete.
Od svih kandidata za konzervativnu predsjedničku nominaciju najpopularniji je Juppe (71), a za petama mu je 61-godišnji Sarkozy. Marine le Pen je neosporno lice protuimigrantske, euroskeptične desnice. Ona je bila treća u prvom krugu predsjedničkih izbora 2012. s osvojenih gotovo 18 posto.
Ljevica je pak u neredu zbog oklijevanja i nepopularnosti Hollandea, dok neki drugi mogući socijalistički kandidati, poput premijera Manuela Vallsa drže svoje ambicije u tajnosti.
Njegov mladi ministar gospodarstva Emmanule Macron (38) je ipak odlučio izaći s kandidaturom, nakon što je podnio ostavku na dužnost prošli mjesec, a za sebe je rekao da nije “niti lijevi niti desni”.
I neki drugi bivši članovi Hollandeove vlade također su najavili kandidature. Na krajnjoj ljevici kandidaturu je najavio Jean-Luc Melenchon, koji je osvojio 11 posto u prvom krugu prije četiri godine. Novi predsjednik nasljedit će niz problema: od terorizma do nezaposlenosti i podjele u društvu.
Francusko gopspodarstvo i dalje se sporo oporavlja a nezaposlenost je oko 10 posto. Osim toga, postoji snažan otpor reformama. Nakon mjeseci uličnih prosvjeda, koji su često bili nasilni, vlada je progurala zakon o radu bez glasovanja u parlamentu čak i nakon što je razvodnila neke mjere predviđene tim zakonom.
Francuska će i dalje biti suočena s terorističkom prijetnjom i izvanredno stanje je obnovljeno nekoliko puta. Ozračje straha izazvalo je raspravu o položaju velike muslimanske zajednicem u društvu a ovoga ljeta izbila je kontroverza oko burkinija – kupaćeg kostima koji prekriva cijelo tijelo.
Kao drugo najveće gospodarstvo u eurozoni i najbliži susjed Britanije, Francuska ima ključnu ulogu u oblikovanju Europske unije nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a.
Bio iz redova ljevice ili desnice, novi predsjednik će vjerojatno nastaviti koristiti poslovne prilike koje donosi Brexit, osim ako to ne bude Marine le Pen koja je obećala sazivanje referenduma o izlasku Francuske iz EU-a.
