Schultz: Referendumi neće riješiti problem izbjeglica

Mađarski referendum o izbjegličkim kvotama sazvan za 2. listopada neće riješiti problem migranata bez obzira na njegov ishod, rekao je u petak u Bratislavi predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz.

“Problem izbjeglica neće nestati s referendumom ili dogovorom o relokaciji. Izbjeglice dolaze i moramo se s tim izazovom boriti. Svi prijedlozi rješenja su dobrodošli, ali ne vjerujem da će referendum riješiti problem”, rekao je Schulz na konferenciji za novinare održanoj paralelno dok se odvijala prva radna sjednica bratislavskog sastanka na vrhu posvećena stanju Unije nakon Brexita.

Schulz je rekao da je u Bratislavi imao više bilateralnih susreta, a među ostalima sastao se s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom koji je, kako je rekao predsjednik EP-a, predstavnik “drugačijeg viđenja EU-a nego je moje”.

Na kraju, zaključio je Schulz, bio je to ipak plodonosan sastanak. “Nisam super optimističan, ali nisam ni pesimističan”. U međuvremenu je i luksemburški premijer Xavier Bettel ublažio izjavu svog ministra vanjskih poslova Jean Asselborn da bi Mađarsku trebalo izbaciti iz Unije zbog ponašanja prema izbjeglicama. “To nije pozicija moje vlade. Mislim da je i Asselborn shvatio da je bio netaktičan. Mi smo obitelj i probleme trebamo riješavati u obitelji”, kazao je Bettel u Bratislavi.

Schulz je pak naglasio je da je Europska unija onoliko jaka koliko to dopuste zemlje članice. “Europska komisija i Europski parlament su instrumenti Unije, ali EU čine zemlje članice. Zemlje članice grade Uniju i stoga moraju preuzeti odgovornost za Uniju koju su stvorile”, kazao je predsjednik EP-a.

Čini mu se, kako je rekao, da predsjednici država i vlada sve više shvaćaju tu svoju odgovornost, a kaže i kako ne sumnja da će summit pokazati jedinstvo Unije.

Schulz je pojasnio i smatra li da su predsjednici Europskog vijeća i Europske komisije Donald Tusk i Jean-Claude Juncker na različitim stajalištima nakon pisma koje je Tusk uputio čelnicima zemalja članica uoči summita, a čiji se dio može shvatiti kao zauzimanje da se neke ovlasti s europskih institucija prenesu na zemlje članice.

Tusk je u svom pismu istaknuo da “institucije trebaju podržati prioritete oko kojih se slože države članice, a ne nametati svoje prioritete”. “Pročitao sam pismo pažljivo. O tome sam jučer razgovarao s Junckerom i s Tuskom. Oni nisu na različitim stajalištima”, smatra Schulz i kaže da on pismo drugačije interpretira. “Mislim da ono podsjeća zemlje članice na njihovu odgovornost prema Europskoj uniji”.

Rekao je također kako je siguran da će Tusk pojasniti svoja stajališta u Europskom parlamentu prije sljedećeg Europskog vijeća. Na pitanje što očekuje od summita u Bratislavi, predsjednik EP-a je rekao kako bi bio zadovoljan s “više jedinstva i više suranje a manje podjela”. “Nemam osjećaj da smo izgubili bitku. U turbulentnom smo procesu . Ogromna većina ljudi u EP-u raspravlja, razmišlja i djeluje da bi se stabilizirala EU”, kazao je.

“Vjerujem da je potreban otvoren dijalog o onome što nas dijeli ali i fokus na ono što nas povezuje”, naglasio je.

Bez pojačane sigurnosti i kontrole migracijskog toka u Europskoj uniji će se nastaviti postavljanje unutarnjih granica, upozorio je pred današnji summit EU-a u Bratislavi slovenski premijer Miro Cerar koji zahtijeva više koordinacije i suradnje zbog potencijalnog ponavljanja lanjske izbjegličke krize u Europi. “Ako ne uvedemo učinkovitu kontrolu na vanjskim granicama, nastavit će se s postavljanjem unutarnjih granica što će štetiti međusobnoj suradnji i ekonomiji i nećemo se moći koncentrirati na druge teme kao što su gospodarski rast i smanjenje nezaposlenosti”, kazao je Cerar novinarima, a prenose slovenski mediji.

Prema riječima slovenskog premijera, EU u tom pogledu treba definirati zajedničke točke jer napredovati može samo ako je jedinstvena i to bi već danas u Bratislavi trebalo demonstrirati. Cerar nije isključio ni potrebu zajedničke europske obrambene politike, kad se radi o migracijskim pritiscima, ali kako je dodao i o kriznim žarištima u susjedstvu Europe.

Tijekom lanjske i proljetne migracijske krize Slovenijom je migrantskom rutom prema sjevernim zemljama prešlo više od pola milijuna migranata i izbjeglica, a kako bi se zaštitila od nekontroliranog vala i poslala poruku odvraćanja potencijalnih migrantskih valova Cerarova je vlada postavila žičane barijere na trećini svoje granice s Hrvatskom.

You may also like

0 comments