Schengen bi se mogao pomaknuti prema srednjoj Europi

Austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner upozorila je u ponedjeljak Grčku da bi se vanjska granica schengenskog prostora mogla pomaknuti prema srednjoj Europi ako Atena ne osigura učinkovitu kontrolu na svojoj granici s Turskom.

“Ako ne uspijemo osigurati vanjsku granicu EU-a, grčko-tursku granicu, vanjska granica će se pomaknuti prema srednjoj Europi”, rekla je ministrica Johanna Mikl-Leitner po dolasku na neformalni sastanak ministara unutarnjih poslova EU-a, koji su se u ponedjeljak okupili u Amsterdamu. “Mit je da se grčko-turska granica ne može nadzirati. Grčka mornarica ima dovoljno kapaciteta za osiguranje te granice”, dodala je ministrica.

Austrija je i u prošlu subotu upozorila Grčku da je moguće “privremeno isključenje” iz schengenskog prostora, ako ne otkloni nedostatke u nadzoru vanjskih granica. Ministrica Mikl-Leitner je ponovila da njezina zemlja namjerava ograničiti broj tražitelja azila koje može primiti jer i ona također “ima ograničene resurse”. Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere rekao je da Grčka treba ispuniti svoju zadaću, ali bez prijetnje mogućim isključenjem iz schengenskog prostora. “Činjenica je da želimo sačuvati Schengen, želimo europsko rješenje, ali vrijeme istječe”, rekao je de Maiziere i dodao da je kljupčno brzo provesti dogovor Turske i EU-a o zaustavljanju izbjegličkog vala iz Turske prema EU-u.

Pod pritiskom masovnog priljeva izbjeglica u Europsku uniju do sada je šest zemalja uvelo privremene granične kontrole. Granična kontrola na unutarnjim schengenskim granicama može se privremeno uspostaviti u slučaju sigurnosnih prijetnji i zbog izvanrednih događaja, a može potrajati do tri mjeseca, s mogućnošću produženja. No, u svim takvim slučajevima jednostranog djelovanja, članice Schengena moraju o tome obavijestiti Europsku komisiju i druge članice te navesti razloge koji su ih naveli na taj potez. Njemačka bi htjela produljiti mogućnost kontrola i do dvije godine, a za to treba dokazati da postoje trajne manjkavosti na vanjskim granicama Schengena.

Sadašnje odluke o suspenziji Schengena mogu biti na snazi do polovice svibnja, a nakon toga moraju biti ukinute ili se mora naći pravno opravdanje za produljenje do dvije godine. U Europskoj uniji raste pritisak da se radikalno smanji broj imigranata.  Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je prošli tjedan u Europskom parlamentu da EU ima najviše 6 do 8 tjedana za drastično smanjenje broja izbjeglica.

Slovenski premijer Miro Cerar u ponedjeljak je pred parlamentarnim zastupnicima ustvrdio da je u Europskoj uniji pozitivno primljena njegova inicijativa o uspostavi “druge crte zaštite” od pretjeranog migrantskog vala, koja se odnosi na slanje opreme i policijskih snaga na granicu Makedonije i Grčke, te potvrdio da je u vezi s tim dobio i pismo predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera.

Odgovarajući u parlamentu na zastupnička pitanja na temu migrantske krize, Cerar je kazao da je njegovu inicijativu svojim pismom podržao i Juncker, dodavši da se “javna i tajna diplomacija” oko te inicijative nastavljaju. Prema sadržaju pisma, čije je poruke prenio Cerarov ured, Juncker je potvrdio da su slovenska iskustva u reguliranju migrantskog toka zanimljiva i da države na migrantskoj ruti u načelu smiju odbiti ulazak izbjeglica i migranata koji u njima ne zatraže azil, ali je upozorio da po pravilima EU-a angažiranje Frontexa u Makedoniji nije moguće jer ta služba štiti vanjske granice EU-a.

Uz ostalo, Juncker je u pismu Ceraru naveo kako “politika propuštanja izbjeglica kroz državu, a bez obavještavanja susjedne države, nije prihvatljiva”. Cerar je rekao da su njegovu inicijativu dosad podržale članice Višegradske skupine, Hrvatska, Srbija i BiH, a traženje potpore se nastavlja. Na kritike oporbenih zastupnika desnice kako njegova vlada mora promijeniti zakon o međunarodnoj pomoći i smanjiti pravo na spajanje obitelji azilanata jer bi to Sloveniju moglo pretvoriti u “migrantski džep”, Cerar je odgovorio da takva ograničenja već postoje i da se Slovenija mora pridržavati osnovnih konvencija i pravila EU-a koja reguliraju pravo na azil, ali je u načelu dopustio mogućnost zaoštravanja politike azila.

Što se tiče mogućnosti da Slovenija zbrine jedan broj migranata na duže vrijeme, Cerar je rekao da niti onima koji bi zatražili azil u Sloveniji ne bi bilo zajamčeno da će ga dobiti nego bi samo ušli u postupak. Vodit ćemo računa o našim nacionalnim interesima, obećao je Cerar zastupnicima. Ukoliko Austrija uvede nove i strože mjere za prijam migranata, odmah će na isti način reagirati i Slovenija, istaknuo je Cerar. Bojazan od mogućeg “masovnog priljeva” migranata sa sjevera kojima azil neće dati ni Njemačka ni Austrija u Sloveniji se, kako navode tamošnji mediji, pojačala nakon što je krajem tjedna austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz za list “Oestereich” izjavio da je teret izbjeglica potrebno pravednije razdijeliti, pritom izrijekom ustvrdivši da “nije održivo” stanje u kojem je Austrija u aktualnom izbjegličkom valu primila 80.000 molbi za azil, dok ih je u Sloveniji azil zatražilo manje od tisuću, odnosno, po podacima slovenske policije, oko 160.

You may also like

0 comments