Ruski bankovni div Sberbank preoteo je u ožujku Rosneftu titulu najveće ruske kompanije a nakon dobrih prošlogodišnjih rezultata spremaju se zahvatiti i druge sektore gospodarstva, piše Reuters. Sberbank je danas najveća ruska kompanija po tržišnoj kapitalizaciji a drže i trećinu bankovnih depozita u Rusiji, što je u većini zapadnih gospodarstava nezamislivo, napominje Reuters.
Nekadašnja štedna banka iz vremena Sovjetskog Saveza još je u većinskom vlasništvu ruske središnje banke a na čelu joj je saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina. Unatoč ekonomskoj krizi i zapadnim sankcijama Rusiji Sberbank uspješno posluje i prošle su godine dodatno povećali tržišni udio nauštrb konkurencije, ostvarivši rekordnih 9,5 milijardi dolara dobiti.
Sada žele iskoristiti dalekosežni utjecaj i prodavati klijentima u svih 11 vremenskih zona u Rusiji svakodnevne usluge poput onih iz sektora obrazovanja i zdravstvene skrbi. I naplaćivati proviziju za usluge koje neće sami pružati. Planiraju također proširiti ponudu investicijskih proizvoda a od sredine travnja zajedno s bankom VTB prodavat će građanima i državne obveznice.
Rusija se time namjerava izravno zaduživati kod građana kojima će obveznice biti prilika za štednju i ulaganje i alternativa držanju novca u banci. Minimalni iznos za kupnju obveznica bit će 30 tisuća rubalja (516,82 dolara) a maksimalni 15 milijuna rubalja po osobi, kazao je prošlog tjedna prilikom predstavljanja programa ravnatelj uprave za javni dug u ministarstvu financija Konstantin Viškovski.
Ove godine u ministarstvu namjeravaju izdati do 30 milijardi rubalja trogodišnjih obveznica, uz kamatu od 8,5 posto i kupone koji će se isplaćivati svakih šest mjeseci. Prihod od tih obveznica neće se oporezivati a u ministarstvu namjeravaju izdavati nove dužničke papire svakih šest mjeseci.
Sberbank će takvim aktivnostima produbiti utjecaj nad ključnim sektorima gospodarstva u sklopu nastojanja da smanji ovisnost o prihodima od kamata. “Moramo smisliti način da povećamo naknade i provizije”, kaže za Reuters financijski direktor Sberbanka Aleksander Morozov. “Moramo misliti na buduće okruženje niskih kamatnih stopa.”
U banci ne navode podobne informacije o nebankovnim uslugama koje namjeravaju pružati jer su planovi “financijskog ekosustava” još u povojima. Domaći su projekti postali prioritet Sberbanka nakon što su zapadne sankcije osujetile njihove ambicije o širenju u inozemstvu budući da su ih klijenti počeli zaobilaziti u strahu od kršenja kaznenih mjera. U Sberbanku također namjeravaju ojačati financijsku poziciju zatvaranjem većeg broja ogranaka – povrh već zatvorenih 1.300 u prošloj godini – i prebacivanjem klijenata na internetsko poslovanje. Izvršni direktor German Gref kazao je da bi 2025. godine mogli imati upola manje zaposlenih u odnosu na sadašnjih 330 tisuća.
