Saudijsko povećanje proizvodnje zadržalo naftu na 80 dolara za barel

Cijene nafte zadržale su se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima blizu razine od 80 dolara, poduprte diplomatskom krizom između Saudijske Arabije i Zapada svega dva tjedna prije stupanja na snagu američkih sankcija iranskom naftnom sektoru.
Cijena barela u Londonu nije se znatnije promijenila u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 79,94 dolara. Tek su neznatne promjene zabilježene i na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 69,22 dolara. Saudijski ministar energetike Khalid al-Falih izjavio je ruskoj novinskoj agenciji TASS da njegova zemlja nema namjeru uvoditi embargo nafte zapadnim kupcima kao z 1973. godini, već će se usredotočiti na povećanje proizvodnje kako bi se nadoknadila smanjena opskrba iz drugih zemalja, poput Irana.

Nekoliko američkih zastupnika predložilo je sankcije Saudijskoj Arabiji zbog ubojstva saudijskog novinara Jamala Khashoggija, dok je ta zemlja, najveća svjetska izvoznica nafte, obećala da će na sankcije odgovoriti još “snažnijim mjerama”.

Falih je također najavio da će Saudijska Arabija uskoro povećati proizvodnju na 11 milijuna barela dnevno, sa sadašnjih 10,7 milijuna. Dodao je kako Rijad ima kapaciteta i za dodatno povećanje, na 12 milijuna barela dnevno. “Saudijsko čelništvo i dalje je pod međunarodnim pritiskom a i sankcije su i dalje u igri”, pišu analitičari Commerzbanka u dnevnoj bilješci klijentima. “Politika stupa u prvi plan i možda će (Saudijci) posegnuti baš za time, ali kada je u pitanju odnos ponude i potražnje u sljedećoj godini, nemaju opravdanje za povećanje proizvodnje”, izjavio Tamas Varga iz PVM Oil Associates.

Američke sankcije iranskom naftnom sektoru počinju 4. studenoga, a analitičari vjeruju da bi se u opasnosti moglo naći 1,5 milijuna barela dnevno. “Velika je nepoznanica koliko će iranske nafte nestati s tržišta, to ćemo saznati za mjesec dana. Tada ćemo imati jasniju sliku o tome što možemo očekivati ​​u prvom tromjesečju iduće godine”, napominje Varga.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) pristala je u lipnju povećati opskrbu kako bi nadoknadila očekivani poremećaj iranskog izvoza. No interni dokument kojeg je na uvid dobio Reuters navodi na zaključak da OPEC ima teškoća s povećanjem opskrbe budući da povećanje saudijske proizvodnje neutralizira smanjena opskrba iz drugih članica.

Protuteža su tim problemima pogoršani izgledi potražnje u sljedećoj godini. OPEC procjenjuje da će u 2019. potražnja za njegovom sirovom naftom pasti na prosječnih 31,8 milijuna barela dnevno, s ovogodišnjih 32,8 milijuna barela dnevno. “U 2019. godini tržišta će u cijelosti osjetiti posljedice trgovinskog sukoba SAD-a i Kine, što bi moglo značajnije pritisnuti potražnju za naftom u idućoj godini”, navode u bilješci klijentima analitičari banke Emirates NBD. Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 78,15 dolara, što znači da se nije znatnije promijenila u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Saudijska Arabija nema namjeru uvoditi naftni embargo zapadnim zemljama nalik onome iz 1973. godine i odvojit će naftu od politike, izjavio je saudijski ministar energetike nakon pogoršanja krize zbog ubojstva saudijskog novinara Jamala Khashoggija.

“To nam nije namjera”, odgovorio je Khalid al-Falih ruskoj novinskoj agenciji TASS na pitanje postoji li mogućnost da ponovo uvedu naftni embargo po uzoru na onaj iz 1973. godine.

Istaknuti zastupnici američkog Kongresa okomili su se u nedjelju na saudijskog princa Mohammed bin Salmana, izrazivši uvjerenje da je upravo on naredio ubojstvo Khashoggija. Neki su proteklih dana tražili i uvođenje sankcija Saudijskoj Arabiji, koja je upozorila da će u tom slučaju odgovoriti još “većim mjerama”.

Kabinet američkog predsjednika i dalje je oprezan u istupima a i Rijad je danas poslao poruku koja bi trebala stišati napetosti. “Ovaj incident će proći. No, Saudijska je Arabija vrlo odgovorna zemlja, mi smo desetljećima koristili našu naftnu politiku kao odgovoran ekonomski alat, odvajajući ga od politike “, rekao je Falih. “Moja je uloga kao ministra energetike igrati konstruktivnu i odgovornu ulogu koju je vlada zacrtala i shodno tome stabilizirati svjetska tržišta energenata, pridonoseći globalnom gospodarskom razvoju”, naglasio je saudijski ministar.

Rast cijena nafte usporio bi globalno gospodarstvo i pokrenuo recesiju s obzirom na stupanje na snagu kompletnog paketa sankcija Iranu sljedećeg mjeseca nema garancije da cijene nafte neće rasti, podsjetio je Falih. “Ne mogu vam ništa garantirati jer ne mogu predvidjeti što će biti s drugim proizvođačima”, odgovorio je Falih na pitanje može li svijet izbjeći rast cijena nafte na 100 dolara po barelu.

“Moramo uzeti u obzir sankcije Iranu, nitko nema pojma koliki će biti iranski izvoz. Drugo, postoji mogućnost pada opskrbe iz različitih zemalja – poput Libije, Nigerije, Meksika i Venezuele”, naglasio je.

“Ako s tržišta nestane tri milijuna barela dnevno, ne možemo pokriti taj manjak. Zato ćemo morati posegnuti za naftnim rezervama”, rekao je saudijski ministar.

Po njegovim će riječima Saudijska Arabija uskoro povećati proizvodnju na 11 milijuna barela dnevno, sa sadašnjih 10,7 milijuna. Rijad ima kapacitet za povećanje proizvodnje na 12 milijuna barela dnevno, a Ujedinjeni Arapski Emirati mogli bi dodati još 200 tisuća barela dnevno, navodi. “Imamo relativno ograničene rezervne kapacitete i već koristimo znatan dio njih”, kazao je.

Iduće bi godine globalnu opskrbu mogli poduprijeti Brazil, Kazahstan i Sjedinjene Države, dodao je saudijski ministar. “Ukoliko se pak proizvodnja u drugim zemljama smanji a sankcije Iranu budu primijenjene u cijelosti, morat ćemo koristiti sve rezervne kapacitete”, istaknuo je.

You may also like

0 comments