Grčki ministar financija Yanis Varoufakis rekao je u nedjelju nakon sastanka s dužnosnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu da Grčka “namjerava ispuniti sve obveze prema svim kreditorima, ad infinitum”. No, iako grčki ministar financija Janis Varufakis tvrdi da će njegova vlada ispuniti sve obveze prema svojim vjerovnicima i reformirati zemlju, dužnosnici eurozone sve češće razgovaraju o tome da će dogovor o novom programu pomoći biti moguć jedino ako se premijer Aleksis Cipras riješi radikalno lijeve frakcije unutar svoje stranke Sirize, tvrdi Financial Times.
Direktorica MMF-a Christine Lagarde objavila je u priopćenju nakon sastanka s Varoufakisom da pozdravlja njegovu potvrdu da će Atena tijekom ovog tjedna izvršiti uplatu rate kredita MMF-u. Grčkoj ponestaje novca, a njezini kreditori, Europska unija i MMF, zamrznuli su isplatu pomoći dok ljevičarska vlada ne postigne dogovor o paketu reformi.
Grčki ministar uprave Alekos Flabouraris izjavio je za grčku televiziju SKAI TV da će Varoufakis zatražiti od MMF-a pomoć u ubrzavanju tempa pregovora, koji su napeti i sporo napreduju. Grčkoj u četvrtak dolazi na naplatu rata kredita MMF-a od oko 450 milijuna eura. “Pozdravljam potvrdu ministra da će plaćanje MMF-u bit izvršeno 9. travnja”, rekla je Lagarde. Dodala je da će se pregled financija u Ateni i razgovori s timovima u Bruxellesu oko uvjeta grčkog paketa pomoći “nastaviti odmah u ponedjeljak”. Grčka nije dobila sredstva od kreditora od kolovoza prošle godine, te je posegnula za mjerama poput posudbe od državnih subjekata putem repo transakcija. Nakon što prvi skup planiranih mjera nije uspio impresionirati kreditore, Atena je poslala detaljniji popis mjera institucijama koje predstavljaju kreditore – Europskoj komisiji, Europskoj središnjoj banci i MMF-u.
No, popis je stigao prekasno i o njenu nisu u srijedu poslijepodne raspravljali zamjenici ministara financija zemalja eurozone- radna skupina koja obično priprema sastanke za ministre financija eurozone koji mogu odlučiti o odobravanju novih kredita Grčkoj. Dužnosnici EU-a kazali su da je postignut napredak u pregovorima, ali da je potrebno još raditi kako bi se postigao dogovor. “Potrebno je obnoviti tijek financiranja grčkog gospodarstva”, kazao je u subotu grčki ministar rada Panos Skourletis za novine Ependysi, optužujući kreditore da iskorištavaju financijska ograničenja Grčke kako bi povećali pritisak na Atenu. “Hoće li zemlja ispuniti svoje vanjske obveze ovisi o konačnim političkim odlukama i stavu naših kreditora”, kazao je, dodavši da mirovine i plaće nisu u opasnosti.
Britanski dnevni list piše, pozivajući se na neimenovane izvore, da među dužnosnicima eurozone rastu frustracije u vezi s Grčkom, te da se sve češće govori o potrebi promjene unutar grčke vlade koju je nakon izbora u siječnju formirala radikalno lijeva stranka Siriza uzevši za manjeg koalicijskog partnera desne populiste Neovisne Grke. “Mnogi dužnosnici, uključujući i neke ministre financija eurozone – privatno govore da jedino odluka premijera Aleksisa Ciprasa da se riješi krajnje ljevice unutar vladajuće Sirize može omogućiti sporazum o financijskoj pomoći”, piše Financial Times. List dodaje da je u optjecaju ideja da Cipras složi novu koaliciju s tradicionalno lijevom strankom Pasok, koja je jako loše prošla na zadnjim izborima, i s novom strankom lijevog centra To Potami (rijeka). “Cipras se mora odlučiti želi li biti premijer ili vođa Sirize”, kaže jedan dužnosnik eurozone, a drugi dodaje da “ova grčka vlada ne može preživjeti”.
Unutar ionako radikalno lijeve Sirize formirana je još ljevija frakcija Lijeva platforma, koja kontrolira oko trećine Sirizinih zastupnika u grčkom parlamentu, što joj daje mogućnost da sruši vladu kod glasovanja u parlamentu. Vođa Lijeve platforme Panajotis Lafazanis gotovo je jednako popularan kao i Cipras. Članovi Lijeve platforme ističu da će staviti veto na strukturne reforme koje u zamjenu za financijsku pomoć traže vjerovnici. U eurozoni su također frustrirani i ponašanjem grčkog ministra financija Varufakisa, koji se često na ministarskim sastancima upušta u dociranje svojim kolegama, čime je od Grčke otuđio čak i njezine potencijalne saveznike. Grčkoj će uskoro trebati svježi novac, zbog čega joj je potreban hitan dogovor s kreditorima. Dužnosnici eurozone javno inzistiraju da ne traže promjene unutar grčke vlade, bojeći se da ponovno ne budu optuženi za rušenje demokratski izabranih vlada, što im se predbacivalo u slučajevima odlaska grčkog premijera Georgea Papandreua na početku krize i odlaska talijanskog premijera Silvija Berlusconija 2011. godine. (Jutarnji.hr/Banka.hr)
