Šantić: Sljedeća je godina zadnja za provođenje reformi

Prvo povećanje kamatnih stopa američke središnje agencije (FED) nakon gotovo desetljeća pojačao je pritisak na Hrvatsku da što prije provede reforme kojima će smanjiti proračunski manjak i zaustaviti rast javnog duga.

Naime, kada se više kamatne stope počnu prelijevati i na europsku stranu obale Atlantika, među žrtvama bit će i Hrvatska. Pozicija naše zemlje, slažu se ekonomisti, posebno je ranjiva s obzirom na brzu dinamiku rasta javnog duga, koji je krajem prošle godine, prema podacima HNB-a, dosegao 85.1 posto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda. Mjesečno samo za otplatu kamata izdvajamo oko milijardu kuna. Neslužbeno se među ekonomistima može čuti da bi povećanje kamatnih stopa samo za jedan posto porezne obveznike godišnje stajalo i više od tri milijarde kuna. Analitičari ne očekuju da će u sljedećoj godini doći do kamatnog skoka. Ipak, upozoravaju, i tome polako dolazi kraj, a on se u Europi može očekivati u 2017. godine, piše Jutarnji list.

„Razdoblje iznimno niskih kamatnih stopa nije moglo trajati vječno“, kaže Zdeslav Šantić, makroekonomisti SG Splitske banke, dodajući da Europa ipak još nije izašla iz te faze. Zrinka Živković Matijević, makroekonomistica RBA, upozorava kako će najopasnija situacija biti 2017. godine, kada i ECB počne podizati kamatne stope. Stoga je 2016. godina možda i posljednja u kojoj možemo provesti reforme.

You may also like

0 comments