Foto: Vecernji list

Šansa za hrvatsko tržište kapitala nove industrije

Ante Žigman
Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman kazao je u četvrtak kako veličina tržišta kapitala, mjerena tržišnom kapitalizacijom, u Hrvatskoj ne zaostaje za većinom zemalja srednje i istočne Europe, ali je zbog malog udjela dionica s kojima se aktivno trguje burzovni promet znatno niži u odnosu na većinu zemalja Europske unije (EU).

„Dok burzovni indeksi u većini EU zemalja bilježe stabilan rast od 2012., cijene na domaćem dioničkom tržištu komparativno stagniraju, a što je posljedica globalnih čimbenika, ali i lokalnih idiosinkratskih događaja”, istaknuo je Žigman, govoreći o perspektivama tržišta kapitala na konferenciji Zagrebačke burze i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO) pod nazivom „Izazov promjene“.

Istaknuo je da se istodobno poduzeća, posebno manja, suočavaju s izazovom pribavljanja izvora financiranja za svoja ulaganja, no i dalje ih nerado traže putem domaćeg tržišta kapitala. „S druge strane, razmjerno visoka sklonost štednji kućanstava se, čak i u okruženju niskih kamenih stopa, ne prelijeva na tržište kapitala već građani i dalje svoju ušteđevinu drže u bankama“, istaknuo je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).

Prema Žigmanovim riječima, treba uzeti u obzir da su istovremeno na svjetskoj i europskoj sceni izraženi makroekonomski i geopolitički rizici, a negativne kamatne stope prisiljavaju institucionalne investitore na traženje većih prinosa i promjenu konzervativnih strategija. „U tim okolnostima treba odgovoriti na te izazove i provesti odgovarajuće promjene i na strani ponude i na strani potražnje kako bi se potaknulo ulaganje kroz domaće investicijsko tržište te stvorio okvir za rast novih perspektivnih prilika kroz daljnji razvoj Unije tržišta kapitala”, istaknuo je Žigman.

Kako bi se povećala potražnja na tržištu kapitala u Hrvatskoj, bit će, smatra Žigman, potrebno povećati razinu financijske i informatičke pismenosti, poreznim izmjenama destimulirati štednju građana u obliku gotovine, štednih depozita i nekretnina te olabaviti ograničenja i uvjete za ulaganja velikih, institucionalnih investitora, a što je dijelom već i učinjeno.

A kako bi se povećala ponuda na tržištu kapitala bit će potrebno razviti strateške segmente tržišta za sve tipove poduzeća, implementirati tehnološke inovacije i tako unaprijediti i pojeftiniti tržišno financiranje te regionalnim povezivanjem povećati atraktivnost financiranja putem tržišta kapitala, kazao je Žigman.

Smatra da regulatori u tome mogu pomoći daljnjim razvojem Unije tržišta kapitala (CMU) koja će očuvati europski gospodarski i financijski suverenitet i stabilnost na području cijele Europske unije. „To će omogućiti na većem tržištu, prema istim pravilima, razvoj novih investicijskih proizvoda, mogućnost da se putem tržišta kapitala financiraju sve tvrtke, neovisno o njihovoj veličini, stimuliranje „zelenog/održivog“ financiranja koje će dugoročno doprinijeti zaštiti okoliša i dr”, istaknuo je Žigman.

Dodao je da će se domaće tržište dodatno razvijati kroz nacionalno reguliranje crowdfundinga, jačanje boljeg korporativnog upravljanja, osnaživanje financijskog okvira za inovacije i tehnološki razvoj kroz primjere, kao što su Inovacijski Hub Hanfe te usmjeravanje dijela investicija mirovinskih fondova u start-up poduzeća. „Sve to doprinijet će da se lakše nosimo s globalnim i europskim izazovima te zastojem u razvoju s kojima je godinama suočeno domaće tržište kapitala”, zaključio je Žigman.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je u četvrtak da bi stvarni poticaj tržištu kapitala od strane države trebao doći od aktivnijeg upravljanja državnom imovinom koja nije od strateškog značaja, što podrazumijeva i njezinu prodaju.

You may also like

0 comments