[vc_row][vc_column width=”1/3″]Iran je pod ekonomskim pritiskom zbog novih sankcija, ali bi one mogle imati i političke posljedice. Jer one ne pogađaju samo Iran već čitavu regiju.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Nove američke sankcije još jače su pogodile Iran, ali posebno civilno stanovništvo. Osnovne živežne namirnice su ili jako skupe ili ih uopće nema. Jedino benzina ima dovoljno i to po vrlo povoljnim cijenama. Krajem listopada je cijena po litri bila 30 centi, kao nigdje drugdje. Jedino još Venezuela i Sudan, sudeći po službi za informiranje “Global Petrol Prices”, svojim građanima nude povoljnije cijene nego što je to slučaj danas u Iranu. [/vc_column][/vc_row]
Ovako niske cijene bi trebale oraspoložiti građane nezadovoljne teškim stanjem gospodarstva. Istovremeno se građanima spremnima na rizik nudi dobar posao – krijumčarenje energenata subvencioniranih od strane države. Taj posao cvjeta. Bijan Khajehpour, ekonomist iz konzultantske firme sa sjedištem u Beču “Eurasien Nexus Partners”, procjenjuje da se dnevno iz zemlje prokrijumčari između 20 i 40 milijuna litara benzina. Štete se mjere u milijardskim iznosima, izjavio je za magazin Al Monitor.
Ovi tajni kanali ne pokazuju samo mračne makinacije krijumčara, već ukazuju i na to koliko je općenito teško spriječiti izvoz nafte. To zna i Trumpova administracija, pa je jasno definirala nekoliko zemalja koje i dalje mogu uvoziti naftu iz Irana.
Ove nove sankcije se uopće ne razlikuju od prijašnjih, kaže politički analitičar iz Teherana Imad Abshnas u razgovoru za DW. Iran bi se po njegovim riječima mogao s tim nositi. “No u slučaju povećanja pritiska, mogli bi ojačati tvrdolinijaši u vladi. To bi onda dovelo do problema u cijeloj regiji.” A to bi, kako kaže ovaj politolog, moglo ići na ruku Teheranu. “Jedina mogućnost kojom bi se Bijela kuća odvratila od politike sankcija je upravo eskalacija u regiji Bliskog istoka.”
Međutim, kako kaže Jochen Hippler, politolog sa Sveučilišta Essen-Duisburg, Iran u ovom trenutku pokušava naći izlaz i umanjiti posljedice sankcija. Iran se, kaže, bez obzira na Trumpove objave, do sada držao okvira atomskog sporazuma. “I nakon svega, prema onome što znamo iz Međunarodne organizacije za atomsku energiju, ova zemlja se drži postignutog sporazuma.” To se može zahvaliti zajedničkom radu više zemalja: Njemačke, Velike Britanije i Francuske, kao i Kine i Rusije. “Sada ćemo vidjeti hoće li ovim zemljama poći za rukom da Iranu pomognu gospodarski. U tom slučaju bi sporazum bio spašen.”
Iran može reagirati na sankcije. Jer, one bi mogle pogoditi i susjedne zemlje. Za vrijeme rata u Siriji režim Mula je enormno ojačao i postao prezentniji u zemlji. Preko svog saveznika Hezbollaha nalazi se direktno na granici s Izraelom. U Iraku je prisutan preko vjerskih udruženja. U Jemenu njeguje tijesne veze sa ustanicima Hutima, što jako brine Saudijsku Arabiju. U Rijadu se plaše utjecaja iskonskog rivala na jugu Arapskog poluotoka i zato u susjednoj zemlji već više od tri godine vode rat protiv pobunjenika, bez ikakvog obzira prema civilnom stanovništvu.
Ako se SAD bude držao politike sankcija, iransko rukovodstvo bi se u najmanju ruku moglo držati dosadašnjih pozicija, očekivanja su Jochena Hipplera. “U ovom slučaju vrlo je vjerojatno da se Iran neće odreći svojih značajnih uloga u Iraku i Siriji. Dapače, on bi ih mogao pokušati učvrstiti.”
Moguće je zamislit da će Iran zauzeti agresivan kurs, kaže Imad Abshnas. Mogao bi onemogućiti izvoz nafte iz Saudijske Arabije kroz Hormuški tjesnac. Mogao bi pojačati podršku Hutima i na taj način izvršiti pritisak na Saudijsku Arabiju. Također bi bilo moguće da još jače podrži libanonski Hezbollah i palestinski Hamas.
Takva politika u ovom trenutku ne bi išla na ruku Kraljevini Saudijskoj Arabiji. Ubojstvo novinara Jamala Khashoggija u konzulatu u Istanbulu ovu zemlju je protreslo, kako izvana, tako i iznutra. To bi moglo dovesti do toga da se zemlja više koncentrira na vlastito stanovništvo a ne na susjedni Iran, smatra Jochen Hippler. Istovremeno bi saudijska vlada mogla pokušati stabilizirati neformalni savez s Izraelom i Sjedinjenim Državama, kao i s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Jasno je da je kraljevina trenutno pod pritiskom. “Američka vlada je na taj način prvi put javno izvršila pritisak da se dođe do mirnog rješenja u jednom ratu. No upitno je hoće li se tu nešto i dogoditi. Ali u najmanju ruku se pokazuje da je SAD, potpuno suprotno od dosadašnjeg bezuvjetnog podržavanja Saudijske Arabije, ubojstvo uzeo kao povod kako bi razmislio o tome da umanji agresivno postupanje te zemlje u Jemenu.”
Situacija na Bliskom istoku je izuzetno napeta. A sankcije protiv Irana bi ju mogle dodatno zaoštriti, posebno zbog toga što one neće djelovati samo na Iran. Sankcije će na ovaj ili na onaj način opteretiti bliskoistočnu regiju, stoji u analizi DW-a.
