Porasla cijena nafte
SAD su uvele sankcije protiv kineske rafinerije nafte i operatera terminala zbog veza s uvozom iranske sirove nafte, što predstavlja prve mjere usmjerene izravno na kineski sustav rafiniranja. Predsjednik Donald Trump nastoji ovim potezom prisiliti Teheran na sklapanje novog nuklearnog sporazuma. Kineske privatne rafinerije, poznate kao “teapots”, ključni su dio opskrbnog lanca u najvećem svjetskom uvozniku nafte i najvećim kupcima iranske nafte. Dosad su izbjegavale američke crne liste, koje su se fokusirale na posrednike i pojedinačne tankere.
Sankcionirana rafinerija, Shandong Shouguang Luqing Petrochemical Co., Ltd., nije među najvećim privatnim prerađivačima u Kini, ali je dio mreže operatera u istočnoj provinciji Shandong. Sankcioniran je i njen direktor Wang Xueqing, objavilo je američko Ministarstvo financija. Uz to, sankcioniran je i operater terminala u južnoj regiji Guangdong. Manji, privatno vođeni terminali postali su sve važniji u trgovini jer se veći lučki operateri povlače.
Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je da kupnje malih, neovisnih rafinerija u Kini predstavljaju glavni ekonomski oslonac iranskog režima, a SAD su odlučne u prekidanju prihoda kojima Teheran financira terorizam i razvoj nuklearnog programa. Prema podacima Ministarstva financija, Luqing Petrochemical kupio je milijune barela iranske nafte vrijedne oko 500 milijuna dolara, uključujući sirovu naftu dopremljenu ranije sankcioniranim brodovima povezanima s pobunjenicima Houthi, koji napadaju brodove u Crvenom moru.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je ove sankcije. Glasnogovornica Mao Ning nazvala ih je “zloupotrebom unilateralnih sankcija i dugoročnom jurisdikcijom” te poručila da SAD moraju prestati ometati normalnu suradnju Kine i Irana. Peking je najavio da će poduzeti korake kako bi zaštitio prava svojih tvrtki.
Ovaj potez SAD-a tržište je protumačilo kao eskalaciju napetosti, što je podiglo cijenu nafte Brent iznad 72 dolara po barelu, najveći tjedni skok od početka siječnja. Analitičari RBC Capital Markets smatraju da ovo povećava rizik za fizičke tokove nafte u regiji, iako još ne predstavlja potpunu blokadu ilegalne trgovine iranskom naftom s Kinom. Tržište sada ozbiljnije shvaća rizik.
Trump je tijekom prvog mandata pokazao spremnost da udari na opskrbni lanac iranske nafte prema Kini, bez obzira na posljedice za tržište. Jedan takav slučaj, sankcioniranje velike kineske brodske linije, izazvao je kratkotrajni, ali značajni poremećaj na tržištu tankera, podigavši zarade na stotine tisuća dolara dnevno. Od početka novog mandata u siječnju, administracija je uvela četiri vala sankcija na iransku naftu kao dio kampanje “maksimalnog pritiska” za smanjenje izvoza u Kinu na nulu.
Sankcije uključuju i osam plovila iz tzv. “sjene flote” koja prevoze iransku naftu te njihove registrirane vlasnike. Među njima su brodovi poput Natalina 7, Catalina 7, Aurora Riley, Viola, Montrose, Volans, Brava Lake i Titan. Sankcionirane su i tvrtke Astrid Menks Limited i Canes Venatici Limited iz Hong Konga, Citywallship Management Co. Ltd. iz Kine te Placencia Services Incorporation iz Liberije.
Cilj sankcija je i terminal za skladištenje kojim upravlja Huaying Huizhou Daya Bay Petrochemical Terminal Storage Co., pod kontrolom Wintime Energy Group Co. Wintime je ranije tvrdio da njihov terminal uvozi naftu iz Malezije i Singapura, a ne iz Irana, te da posluju u skladu s kineskim propisima. Na upite upućene Luqing Petrochemicalu i Wintimeu nije bilo odgovora.
