Nakon što su dva dana raspravljali o izmjenama Zakona o HNB-u, u petak se u Saboru pojavio i guverner Boris Vujčić kako bi predstavio Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike Hrvatske narodne banke za drugu polovicu 2015. godine.
Istaknuo je kako su rasle gospodarske aktivnosti, povećao se BDP, rasla je i zaposlenost i bruto plaća, a posljednjem tromjesečju 2015. porasli su i uvoz i izvoz. Rastao je i optimizam potrošača koji je pridonio povećanju sklonosti potrošnji.
Rast gospodarske aktivnosti u drugom polugodištu 2015. godine dosegnuo je 1,5 posto u odnosu na prvu polovinu godine. BDP na tromjesečnoj razini povećao za 1,4 posto, prije svega zbog povoljnih kretanja izvoza usluga, investicija i osobne potrošnje. Povoljna ostvarenja na strani izvoza usluga poglavito zrcale iznimno dobra ostvarenja u turizmu. Rast osobne potrošnje u najvećoj se mjeri može povezati s povoljnim kretanjima na tržištu rada i daljnjim padom cijena nafte i naftnih derivata te prehrane, što je ojačalo potrošačke mogućnosti kućanstava.
“HNB se ne financira iz proračuna kao što neki tvrde. Poslovanje HNB-a je pod revizijom, a Sabor izvješća o reviziji redovito dobiva. HNB dovoljno zarađuje za pokriće troškova svojeg poslovanja. A to postiže dobrom politikom upravljanja financijskim sredstvima. Prihode HNB-a smo od 2012. do 2015. povećali za 1,8 milijardi kuna. Danas mogu reći da se HNB pozicionirao da ostvaruje stabile prihode bez obzira na povijesno najniže kamatne stope. Dobit HNB-a povijesno je najveća među središnjim bankama EU. Po troškovima se HNB smjestio među štedljivije središnje banke”, pojasnio je Vujčić i dodao: “HNB nikome ne plaća saune i masaže i ne služi škampe i jastoge”, prenosi N1.
