SAD priznao privremenu predsjednicu Anez

Bolivija
SAD je priznao Jeanine Anez za privremenu predsjednicu Bolivije, nakon što je bivši predsjednik Evo Morales podnio ostavku, iako on sam tvrdi da je i dalje formalno šef države budući da ju parlament još nije prihvatio.

– Sjedinjene Države pozdravljaju odluku bolivijske senatorice Jeanine Anez da preuzme privremeno predsjedništvo kako bi vodila svoj narod tijekom ove demokratske tranzicije – priopćio je američki državni tajnik Mike Pompeo.

– S nestrpljenjem očekujemo suradnju s Organizacijom američkih država, ustavnim institucijama Bolivije i s bolivijskim narodom dok se oni pripremaju za održavanje slobodnih, pravednih i što skorijih izbora – rekao je šef američke diplomacije.

Pozivamo sve strane da zaštite demokraciju tijekom nadolazećih tjedana te da se suzdržavaju od nasilja nad sugrađanima i njihovom imovinom – zaključio je u svom priopćenju. Dosad nepoznata Anez 52-godišnja je senatorica s desnice koja se predsjednicom proglasila i funkciju preuzela u utorak. Morales, u egzilu u Meksiku, to je proglasio “državnim udarom”. Objavio je da je i dalje predsjednik jer parlament nije prihvatio njegovu ostavku, prenosi dpa.

Bivši bolivijski predsjednik je osudio američko “priznanje” Anez, a na Twitteru je govorio o “političkoj i gospodarskoj zavjeri koja dolazi iz SAD-a”. Napisao je i kako je zastupnicima njegove stranke, koja još uvijek drži većinu, zabranjen ulazak u to tijelo.

Anez je obećala izbore “što je prije moguće”, prije 22. siječnja 2020., a u srijedu je počela s imenovanjem jedanaest ministara u svojoj vladi. Njezino imenovanje podržao je bolivijski ustavni sud, prenosi BBC.

Anez je senatorica od 2010., a ranije je bila direktorica televizijske postaje Totalvision.

Predsjedavajući Odbora za obavještajne poslove Adam Schiff otvorio je prvo javno saslušanje u procesu opoziva američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Najviši američki diplomat u Ukrajini u prvom javnom saslušanju u istrazi za opoziv predsjednika Donalda Trumpa, optužio je predsjednika da je vršio pritisak na Ukrajinu da provede istragu koja bi mu koristila politički. Spreman na borbu i tvrdeći da je nedužan, Trump je obećao da će “ljagu” što mu je nanesena ovom istragom sprati sa sebe tako što će osvojiti drugi mandat na predsjedničkim izborima u studenom 2020.

Williama Taylora demokrati, koji vode proces protiv republikanskog predsjednika, su izabrali da počne niz saslušanja koja je prenosila televizija, zajedno s još jednim karijernim diplomatom, Georgeom Kentom, visokim dužnosnikom State Departmenta i stručnjakom za Ukrajinu.

Demokrati sumnjiče Trumpa da je zlorabio predsjedničke ovlasti kada je od Kijeva zatražio da provede istragu o bivšem potpredsjedniku Joeu Bidenu koji ima dobre izglede da se natječe s njim na idućim izborima. Taylor, američki otpravnik poslova u Ukrajini, rekao je na saslušanju koje su izravno prenosile velike američke informativne mreže, da se Donald Trump više “zanimao” za pokretanje istrage o Bidenu u Ukrajini nego za stanje u toj zemlji. Priredio je iznenađenje kada je pod prisegom rekao da je ovih dana doznao da je američki veleposlanik u Europskoj uniji Gordon Sondland dao tu izjavu 26. srpnja, odmah nakon razgovora s predsjednikom Trumpom.

Okvir istrage je jasan, istaknuo je demokrat Adam Schiff, predsjednik odbora: Je li Trump “pozvao Ukrajinu da se umiješa u naše izbore?” Je li “zlorabio ovlasti”, pitao se demokrat koji ovom postupku želi dati svečan ton povjerivši dobar dio svojih pitanja profesionalnom parlamentarnom istražitelju.
Republikanski zastupnici su nazvali Taylorovo svjedočenje rekla-kazala, jer su svi njegovi navodi iz druge ili treće ruke, a ne nešto što je on sam čuo. Istaknuli su također kako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, na kojega je Trump navodno vršio pritisak i ucjenjivao ga zamrzavanjem američke pomoći, više puta rekao kako on nije osjećao nikakav pritisak.

Dvojica svjedoka svoje su inačice već bili iznijeli u listopadu u parlamentu iza zatvorenih vrata. Taylor je u svom iskazu u srijedu rekao da je s Ukrajinom bio uspostavljen “neregularan” diplomatski kanal kako bi se štitili interesi koji idu “protiv dugoročnih ciljeva američke politike”. Taj paralelan diplomatski kanal nadzirao je osobni odvjetnik Donalda Trumpa, Rudy Giuliani, dodao je.

Trump je rekao kako je previše zaposlen da bi gledao prva javna saslušanja u istrazi o opozivu dok je bio na sastanku s turskim predsjendikom Tayyipom Erdoganom u Bijeloj kući.

Može li istraga uistinu dovesti do opoziva američkog predsjednika?

Podsjetimo, demokrati koji vode istragu pokušavaju dokazati da je Trump koristio svoje ovlasti kako bi pritisnuo Ukrajinu da pokrene istragu protiv njegova najizvjesnijeg rivala u utrci za predsjednika – Joea Bidena.

Napokon istraga o opozivu američkog predsjednika koja već više od mjesec dana traje iza zatvorenih vrata i obavijena je misterijom, postaje – javna. Teoretski – mogla bi dovesti do odlaska Donalda Trumpa iz Bijele kuće glasanjem u Senatu. Samo teoretski, jer u Gornjem domu američkog Kongresa većinu imaju njegovi Republikanci.

Sve je počelo ljetnim telefonskim pozivom iz Bijele kuće. Tijekom jutra 25. srpnja, nešto iza 9 sati po lokalnom vremenu, predsjednik Donald Trum razgovao je s novoizabranim ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Taj razgovor alarmira američke tajne službe. Tih je 30 minuta razgovora središte istrage opoziva Donalda Trumpa. Mjesecima, Donald Trump je taj razgovor opisivao kao “savršen”.

Tvrdio je da u njemu nije bilo ničeg neuobičajenog. Iako je, saznalo se kasnije od anonimnog izvora iz tajnih službi – zatražio od ukrajinskog kolege da ispita poslove Huntera Bidena koji je radio za ukrajinsku plinsku kompaniju. Njegov otac, Joe Biden, bivši američki potpredsjednik, mogući je najveći demokratski konkurent Donaldu Trumpu na predsjedničkim izborima sljedeće godine. Zauzvrat, Ukrajina će dobiti stotine milijuna dolara vrijednu američku vojnu pomoć.

Prije točno sedam tjedana odluku o opozivu američkog predsjednika objavila je predsjednica donjeg, Zastupničkog doma, Nancy Pelosi, gdje većinu drže – demokrati. Od tada, nekoliko je diplomata i vladinih dužnosnika na Capitol Hillu svjedočilo iza zatvorenih vrata. Prvi svjedok pod reflektorima i pred kamerama bit će trenutačni američki ambasador u Ukrajini, William Taylor. On je već iza zatvorenih rata zatresao američki kongres izjavom da je vojna pomoć stizala u Ukrajnu.

U povijesti SAD-a dva su predsjednika opozvana. Andrew Johnson 1868., Bill Clinton 1998. Ali niti jedan nije na “suđenju” u Senatu smijenjen s funkcije. U kolovozu 1974. Richard Nixon podnio je ostavku, prije nego što se tzv. impeachment, opoziv, mogao primijeniti.

0 comments