SAD je i dalje ovisan o uvoznoj nafti

Skok u proizvodnji nafte u SAD-u posljednjih godina utjecao je na globalne cijene tog energenta. Uporedo s tim, mijenjala se američka energetska strategija.

Sve to je ostavilo traga na odnose s bliskoistočnim zemljama, prije svega Saudijskom Arabijom. Prije 70 godina, za vrijeme prvog posjeta kralja Sauda nekoj stranoj zemlji, istaknuto je kako je cilj – uspostaviti savezništvo s američkim predsjednikom Franklinom Rooseveltom. “Razumijevanje međusobnih problema ujedinjuje Istok i Zapad u izgradnji boljeg svijeta”, rečeno je tada. “Mislim da smo, u zamjenu za sigurnu opskrbu naftom, sa Saudijcima potpisali ugovor s vragom”, smatra energetski stručnjak Charles Ebinger s think-thanka Brookings Institution.

Međutim, kada su 1973. godine, kao reakciju na američku potporu Izraelu u arapsko-izraelskom sukobu, zemlje OPEC-a uvele naftni embargo, američki predsjednik Richard Nixon pokrenuo je tzv. projekt “Neovisnost”. “Do kraja desetljeća Amerikanci se više neće morati oslanjati na druge izvore energenata osim vlastitih”, rekao je tada Nixon. A zapravo se dogodilo da je ovisnost SAD-a o stranoj nafti povećana na 60 posto ukupnih potreba.

Ipak, drastično povećanje proizvodnje sirove nafte u Americi posljednjih godina smanjilo je tu ovisnost na manje od 30 posto. Gotovo polovica uvozne nafte dolazi od susjeda – Kanade i Meksika. U međuvremenu, tri nedavne odluke SAD-a pokazatelj su sve većeg povjerenja u vlastitu energetsku sigurnost: ukinut je 40-godišnji embargo na izvoz američke nafte, priprema se prodaja gotovo desetine nacionalnih strateških rezervi crnog zlata, a predsjednik Barack Obama definitivno je ugasio projekt izgradnje naftovoda prema Kanadi.

Odluku, koja je razočarala susjede, Obama je objasnio brigom za okoliš. Osim toga, najavio je stratešku preraspodjelu američkih vojnih snaga iz Europe i Bliskog Istoka prema Aziji i Pacifiku. Ipak – možda ne baš odmah… “Mislim da pitanje Azije možda i nije toliko važno da bude u vrhu naše agende, kao što smo svojedobno mislili”, napominje energetski stručnjak Charles Ebinger. Smatra da uspon ISIL-a i neuspjesi Arapskog proljeća prisiljavaju SAD da angažirano štiti svoje stare interese.

“Mislim da trenutno nemamo dobrih opcija na Bliskom istoku. Sada još u jednadžbu moramo ubaciti i Iran koji izlazi iz međunarodne izolacije i ekonomskih sankcija. A on je uvijek igrač protiv naših interesa”, dodaje Ebinger. “Iako Sjedinjene Američke Države uživaju u najvećoj energetskoj sigurnosti posljednjih desetljeća, čini se da geostrateške veze s Bliskim Istokom neće tako brzo oslabjeti”, javio je Al Jazeerin reporter Tom Ackerman.

You may also like

0 comments