Sabor raspravljao o dvojezičnosti

U Saboru je u četvrtak počela rasprava o prijedlozima izmjena dvaju zakona kojima bi se omogućilo raspuštanje predstavničkih tijela lokalne samouprave koja odbiju gradske i općinske statute uskladiti s pravima na ravnopravnu službenu uporabu jezika nacionalnih manjina.

Riječ je o izmjenama Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina te Zakona o lokalnoj samoupravi, čime Vlada namjerava ispuniti odluku Ustavnog suda koji joj je, odlučujući o zahtjevu za raspisivanjem referenduma “o ćirilici”, u kolovozu prošle godine naložio da u roku od godine dana predloži zakonske mehanizme koji će osigurati primjenu manjinskih prava na lokalnoj razini. Objedinjeno se raspravlja i o prijedlogu zaključka zastupnika HDZ-a, HDSSB-a, HSS-a, HSP AS-a i HGS-a kojim bi se Vladu obvezalo na dosljednu primjenu članka 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, u kojemu stoji da se manjinska prava “moraju tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima”.

Pet oporbenih stranaka predlaže i da se postavljanje dvojezičnih natpisa u Vukovaru odgodi do sljedećeg redovitog popisa stanovništva. Ministar uprave Arsen Bauk uvodno je izvijestio kako Vlada prihvaća prijedlog Odbora za Ustav da se s predloženih zakonskih izmjena skine oznaka hitnosti te da se one rasprave u redovitoj proceduri, kroz dva čitanja. Suglasan je i s tumačenjem Odbora da je za izmjene Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina potrebna dvotrećinska većina svih zastupnika, no naglasio je kako o tomu ne odlučuje Vlada, nego Sabor.

Podsjetio je kako je taj zakon 2002. donesen dvotrećinskom većinom te zaključio kako za eventualno nedonošenje predloženih izmjena, odnosno za nepoštivanje odluke Ustavnog suda ne bi bila odgovorna vladajuća većina, nego dio oporbe. Prijedlog zaključka oporbenih stranaka Vlada ne podržava, a Bauk je ustvrdio kako bi se prihvaćanjem takvog zaključka prekršio niz propisa – Ustav RH, Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina, Europska povelja o manjinskim i regionalnim jezicima, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, ali i saborsku Deklaraciju o Domovinskom ratu, koja, kaže, govori kako su Domovinskim ratom stvorene pretpostavke za vladavinu prava.

Bauk se pozvao i na plan za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iz 2011., u kojem je protekla, HDZ-ova vlada, pohvalila Statut Grada Vukovara kojim je 2009. utvrđena slobodna uporaba srpskog jezika i ćiriličnog pisma u službenoj komunikaciji u tom gradu. Ustvrdio je kako predloženi zaključak, sudeći po dokumentima koje su donosile, ne bi podržale ni ranije vlade. “Očito je to sada politički isplativije”, kazao je.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava (HDZ) poručio je u četvrtak da će gradske vlasti sve ono što je Ustavni sud odredio da se mora učiniti glede primjene dvojezičnosti u Vukovaru odraditi u skladu s odlukom Ustavnog suda.

“Prvi koraci su u tom smjeru napravljeni, konzultacije se rade i ne dvojim da će u zadanom roku biti sve izrealizirano”, rekao je Penava na konferenciji za novinare održanoj u povodu prve godišnjice obnašanja gradonačelničke funkcije.

Na pitanje novinara očekuje li da bi, sukladno prijedlozima izmjena dvaju zakona kojima se omogućuje raspuštanje gradskih vijeća koja lokalne statute odbiju uskladiti sa zakonskim pravima nacionalnih manjina, moglo doći i do raspuštanja vukovarskog Gradskog vijeća, Penava je kazao kako bi takav razvoj događaja bio moguć.

“Zagreb, koji je cijelu priču i zakuhao, neka radi kako misli da treba. Uvjeren sam da ćemo mi sve napraviti sukladno odluci Ustavnog suda”, poručio je Ivan Penava.

U Saboru je u četvrtak počela rasprava o prijedlozima izmjena dvaju zakona kojima bi se omogućilo raspuštanje predstavničkih tijela lokalne samouprave koja odbiju gradske i općinske statute uskladiti s pravima na ravnopravnu službenu uporabu jezika nacionalnih manjina. Riječ je o izmjenama Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina te Zakona o lokalnoj samoupravi, čime Vlada namjerava ispuniti odluku Ustavnog suda koji joj je, odlučujući o zahtjevu za raspisivanjem referenduma “o ćirilici”, u kolovozu prošle godine naložio da u roku od godine dana predloži zakonske mehanizme koji će osigurati primjenu manjinskih prava na lokalnoj razini.

Govoreći o 365 dana provednih na mjestu gradonačelnika Vukovara, Penava je izrazio je zadovoljstvo s onim što je nova gradska vlast učinila u tom razdoblju. “Koliko god je situacija u državi teška, u Vukovaru je još teža. Ovdje se pored teške gospodarske slike isprepleće i teško socijalno stanje”, ocijenio je dodajući kako je zadovoljan brojnim promjenama koje su učinjene u proteklih godinu dana. Podsjetio je kako je prvi zadatak nove gradske vlasti bio osiguravanje besplatnih udžbenika za sve vukovarske učenike, što je i učinjeno, a u što je utrošeno iz gradskog proračuna 1,2 milijun kuna.

Također se pohvalio značajnim ulaganjima u poticanje razvoja gospodarstva. Zahvaljujući institucionalnoj potpori poduzetnicima, u nekoliko tvrtki je na području gradu u proteklih godinu dana otvoreno oko 250 novih radnih mjesta, istaknuo je. “Kada smo došli na vlast obećali smo otvaranje novih 500 radnih mjesta. Vrlo blizu smo tome cilju”, rekao je Penava. Gradonačelnik je podsjetio je i da je u gradu otvorena pučka kuhinja, a posebice je istaknuo provedene mjere iz programa eneregetske učinkovitosti u sklopu koje je do sada obnovljeno 56 od planiranih 97 objekata u gradu. “Ostvarili smo neposrednu komunikaciju s građanima tako da je kroz ured gradonačelnika i njegovih zamjenika u godinu dana prošlo oko 250 građana”, naveo je Ivan Penava poručivši kako s pozicije gradonačelnika može reći kako je protekla godina za grad Vukovar bila vrlo uspješna.

Uvodno izlaganje ministra uprave Arsena Bauka o zakonskim prijedlozima vezanim za uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina izazvalo je niz replika oporbenih zastupnika u Hrvatskom saboru koji su ustvrdili da je ih je Vlada uputila prekasno, da selektivno tumači odluku Ustavnog suda o uvođenju dvojezičnosti u Vukovaru i ne vodi računa o poštivanju prava većinskog naroda. Sve to, poručili su, ne pridonosi toleranciji i suživotu u Vukovaru gdje su rane od srpske agresije i danas itekako svježe. Vesna Škare Ožbolz (DC) podsjetila je da je Ustavni sud u kolovozu prošle godine obvezao Vladu da u roku od godine dana donese zakonske tekstove, što je učinila sada pet dana prije roka.

Upitala je zašto to Vlada nije učinila ranije i zakone uputila u redovitu proceduru te ocijenila da su predložena rješenja o raspuštanju vijeća koja ne donesu odluku o uvođenju dvojezičnosti drakonska.Josip Đakić (HDZ) ocijenio je da “nasilni pokušaj Vlade o uvođenju ćirilice u Vukovaru neće pridonijeti suživotu”. Odbijanje Vlade da prihvati saborske zaključke iz 2013. jasno govori da ona “nije za postizanje suživota i tolerancije”, ustvrdio je Đakić podsjetivši da su u Vukovaru rane od srpske agresije još uvijek svježe. Ministra Bauka je upitao zašto Vlada članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina tumači selektivno.

Josip Salapić (HDSSB) podsjetio da se zbog aktualnih događaja u Vukovaru tražila rasprava još 2013., te da sve što ministar danas govori ispada bespredmetno. Da ste tada prihvatili ono što smo predložili, ne bi bilo potrebe za postupanjem Ustavnog suda niti za izmjene zakona, rekao je Salapić. Također je rekao da Odluka Ustavnog suda govori i da se moraju poštivati želja većinskog naroda. Ako ćemo odluku Ustavnog suda čitati u cijelosti, onda jasno stoji da treba poštivati i volju i pravo većinskog naroda.

Bauk je odgovorio kako članak 8. Ustavnog zakona ne može biti osnova da se Vukovar izuzme od postavljanja dvojezičnih natpisa. Davorin Mlakar (HDZ) rekao je da je ministar iz odluke Ustavnog suda citirao dijelove koji mu se sviđaju. No, Ustavni sud vas nije pozvao da izmijenite Zakon o lokalnoj samoupravi, odnosno da, ako vijeća ne donesu odluku o dvojezičnosti – vlada može raspustiti ta vijeća. Josip Burić (HDZ) ustvrdio je da ga ministar Bauk i premijer Milanović podsjećaju na nespretne majstore Pata i Mata iz crtanog filma “A je to”. “Bolje biti Pat i Mat nego zazivati drugi Domovinski rat”, odgovorio je Bauk.

Dujomir Marasović (HDZ) rekao je ministru Bauku da “trabunja o Drugom svjetskom ratu” i upitao ga što je napravio i što radi za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji. Zašto ne privedete pravdi one koji šire nacionalnu mržnju, one koji su u Hrvatsku pozvali siledžiju, srpskog ministra (Aleksandra Vulina) koji je uvrijedio hrvatsku svetinju biskupa Stepinca, upitao je Marasović. “Ako je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac pogriješio što je pozvao Vulina na komemoraciju u Jadovno, onda je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pogriješila što je na inauguraciju pozvala njegovog šefa, premijera Aleksandra Vučića”, odgovorio mu je Bauk.

Marasović mu je također rekao da će premijer Milanović zbog izborne kampanje do jeseni vikati “za dom spremni”, na što je Bauk ustvrdio – “da Marasovića nema, ne bi ga trebalo izmisliti”.Podsjećajući kako se ministar poziva na zakone koje treba poštovati Boro Grubišić (HDSSB) upitao ga je zašto se onda ne provodi sporazum ministara vanjskih poslova Hrvatske i Srbije Granić- Milutinović po kojem se Srbija obvezala vratiti sve što je opljačkala za vrijeme agresije na Hrvatsku.

You may also like

0 comments