Sabor danas o prijedlogu proračuna, oporba optužuje za proračunski populizam

Hrvatski sabor zasjedanje u petak nastavlja glasovanjem u 9 sati, a zatim će uslijediti rasprava o rebalansu državnog proračuna za 2015.Predsjednik Sabora Josip Leko pojasnio je kako će saborska sjednica započeti pola sata ranije jer zastupnički klubovi imaju običaj u posljednje vrijeme saborsko zasjedanje započinjati stankom. Rebalansom proračuna prihodi državnog proračuna i rashoda povećavaju za 1,8 milijardi kuna, uz zadržavanje planiranog deficita na 12,5 milijardi kuna ili 3,8 posto BDP-a.

Podignuta je procjena ovogodišnjeg rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) s 0,5 na 1,1 posto, zbog boljih makroekonomskih uvjeta od planiranih te gospodarskih pokazatelja za treći kvartal koji ukazuju na nastavak pozitivnih kretanja u gospodarstvu Hrvatske, pojašnjavaju iz vlade. Novim planom za 2015. godinu planira se povećanje prihoda državnog proračuna sa 106,4 na 108,2 milijarde kuna, znači za 1,8 milijardi kuna. Od tih 1,8 milijardi kuna, 1,2 milijardi odnosi se na povećanje poreznih prihoda, dok je 600-700 milijuna povećanje iz vlastitih prihoda.

Najveće povećanje prihoda odnosi se na PDV, gotovo 750 milijuna kuna, uslijed izraženijeg povećanja potrošnje nakon poreznih izmjena i pozitivnije turističke sezone. Također, dio većih prihoda odnosi se i na prijenos mirovinske štednje iz drugog u prvi stup, za otprilike 400 milijuna kuna.

Rashodi proračuna povećavaju se za za isti iznos kao i prihodna strana, dakle za 1,8 milijardi kuna. Pritom je najvećim dijelom izvršena korekcija rashoda za zaposlene za dva ministarstva – u Ministarstvu unutarnjih poslova za 111 milijuna kuna te u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta za 131 milijun kuna. Potonjem je ministarstvu odobren i iznos od otprilike 300 milijuna za jubilarne nagrade.

Povećavaju se subvencije za 540 milijuna kuna i to prvenstveno zbog povećavanja izvora financiranja koja ne utječe na deficit opće države. Korekcije su na rashodnoj strani učinjene i za jedinice lokalne i regionalne samouprave, za 210 milijuna kuna, povećana su i sredstva za socijalne naknade za 150 milijuna kuna, zbog indeksacija mirovina izdvojeno je 133 milijuna kuna više, a za dječji doplatak 90 milijuna kuna. Deficit opće države ostat će na 12,5 milijardi kuna, što je 3,8 posto BDP-a po cash metodi. Izvanproračunski korisnici su također ostvarili određene planirane uštede, kao i jedinice lokalne samouprave, koje planiraju manjak od svega 0,1 posto BDP-a, što ukazuje da nije bio veliki utjecaj promjene porezne politike bio na njihove prihode, pojašnjavaju u vladi.

Sabor je nakon gotovo cjelodnevne rasprave o ‘švicarcima’ u četvrtak navečer raspravio i paket zakona kojima se pomaže socijalno ugroženim građanima, a oporba ga je žestoko kritizirala jer se, kažu, donose u maniri darova Djeda Mraza, u predizborne i populističke svrhe. “Ne možemo se oteti slici Djeda Mraza koji dijeli darove, a darovima se svi vesele pa neko ovo bude predizborni poklon umirovljenicima”, komentirala je HDZ-ova Nada Murganić dopune zakona o Umirovljeničkom fondu.

Tim bi se zakonom trebalo omogućiti da se novac koji je ostao u Umirovljeničkom fondu nakon obeštećenja umirovljenika temeljem odluke Ustavnoga suda iz 1998. godine, prenamijeni kako bi se umirovljenicima isplatilo jednokratno novčano primanje pa bi tako oni s najnižim mirovinama mogli dobiti od 300 do 350 kuna. Novac bi trebao biti isplaćen nakon 18. prosinca kada budu oslobođena sredstva koja su u ovom trenutku blokirana u Umirovljeničkom fondu.

Fond je osnovan nakon što je Ustavni sud 1998. godine odlučio da umirovljenici imaju pravo na obeštećenje za razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. godine, s obzirom na to da se u tom razdoblju iznosi mirovina nisu usklađivali s kretanjem prosječne plaće. Iako u slučaju smrti korisnika mirovine, pravo na obeštećenje pripada njihovim nasljednicima u Umirovljeničkom je fondu, kojim upravlja HPB invest, ostalo gotovo 200 milijuna kuna jer su korisnici umrli, a nasljednici se nisu pravodobno javili. “Zakon je socijalno osjetljiv, ne povećava deficit i za to se ne zadužujemo”, ustvrdio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Replicirao mu je HDZ-ov Ivan Šuker poručivši kao je to bio deficit državnog proračuna kada su sredstva izdvojena u Fond. Iako ističe kako će zakon pomoći umirovljenicima pa ga stoga treba podržati, Zlatko Tušak (OraH) ustvrdio je ipak da se isti mogao donijeti i ranije čime bi se izbjegle priče o kupovini glasova jer, kako je rekao, nitko ne može reći da to nije kupovina glasova.

Josipa Borića (HDZ) predloženi zakon podsjeća na priču o lijevoj i desnoj cipeli. “Ovaj zakon je lijeva cipela, a kad završe izbori – dođite u prosincu po desnu cipelu”, rekao je Borić dodajući kako zakon podržavaju jer umirovljenici, kojima je aktualna vlada u zadnje četiri godine poskupila sve što se poskupjeti moglo, teško žive. Za Željka Šempera (HSU) riječ je o završetku višegodišnjeg obeštećenja umirovljenika a ne predizbornom potezu, dok HNS-ov Dragutin Glavina ističe kako se zakon donosi sada jer je, podsjeća, rok za njegovu realizaciju tek nakon 18. prosinca.

Predstavljajući izmjene zakona o tržištu električne energije i zakona o energiji zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić kazao je kako je obveza RH da osigura postojanje prikladnih mjera zaštite ugroženih kupaca. Nakon uvođenja vaučera za energetski ugrožene kupce, novac bi se trebao osiguravati iz naknade od tri lipe po kilovat satu, a opskrbljivači električnom energijom posebnim su se ugovorom s vladom obvezali da zbog te naknade neće dizati cijenu struje.

Mirela Holy (ORaH) ocijenila je kako je prijedlog zakona o tržištu električne energije suprotan javnom interesu te besramno pogoduje pojedinim tvrtkama. “Prijedlog zakona o energiji je najobičnija sveta vodica i njime se ništa ne rješava, ne definira se precizno tko su to socijalno ugroženi kupci te prema kojima se kriterijima određuje energetsko siromaštvo. Sramotno je da socijaldemokratska vlada tek na samom kraju mandata rješava to pitanje pa možemo opravdano zaključiti da to čini u predizborne i populističke svrhe ne bi li kupila naklonost birača”, poručila je Holy.

Zastupnici su kratko raspravili i Zakon o poticanju ulaganja kojim će se, uvjeravo je zamjenik ministra gospodarstva Leverić, povećati konkurentnost i atraktivnost Hrvatske za ulaganja. “Zakon zadržava sve stare mjere ali uvodi i još četiri nove mjere potpore vezane uz industrijsku strategiju”, rekao je Leverić. Da je zakon dobar složio se i HDZ, a Domagoj Ivan Milošević pitao se zašto je aktualnoj vladi trebalo toliko vremena da ga predloži. Dodao je međutim kako se ulaganje u jednu zemlju ne može riješiti jednim zakonom nego ulagačkim okruženjem.

You may also like