[vc_row][vc_column width=”1/3″]Prijedlogom odluke Ministarstva rada i mirovinskog sustava o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, za 2018. godinu predviđeno je 29 tisuća radnih dozvola, od čega za turizam 1.860 dozvola.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Ministar turizma Gari Cappelli nije zadovoljan brojem predviđenih radnih dozvola za radnike u turizmu te će Ministarstvo turizma, s obzirom na velike potrebe za radnom snagom za iduću godinu, tražiti da se taj broj poveća.[/vc_column][/vc_row]
“Definitivno nisam zadovoljan tim brojem te će Ministarstvo turizma urgirati da se to poveća na minimalno 5.500 radnih dozvola. S obzirom na velike potrebe za radnom snagom u turizmu i predviđanja da će nam za iduću turističku godinu trebati do 15.000 novih radnika u turizmu, smatram da taj broj mora biti veći”, poručio je Cappelli. Objasnio je i da veći broj dozvola za turizam treba i stoga da u pitanje ne bi došao uspjeh iduće turističke godine, za koju su sad već najave jako dobre te se predviđa i povećanje turističkog fizičkog prometa za 3 do 5 posto u odnosu na ovu rekordnu godinu. Također se očekuje da će i sezona trajati dulje nego ove godine, odnosno da će i pred i posezona biti jača, što podrazumijeva i više otvorenih objekata, a nove radnike trebat će i zbog otvaranja novih i obnovljenih turističkih objekata u idućoj godini.
“Radne dozvole su, naravno, samo jedno od privremenih rješenja, a Ministarstvo turizma u suradnji sa svim dionicima u turizmu i drugim ministarstvima, dugoročno će nastojati poboljšati uvjete za rad svim djelatnicima u turizmu te time i povećati privlačnost turističkih zanimanja”, ističe Cappelli. Iz Ministarstva turizma napominju da će se na prijedlog Ministarstva rada i službeno očitovati te da se nadaju većem broju dozvola za 2018. Također, Cappelli napominje da je istraživanje pokazalo da gostima nisu problem ni cijene, ni gužve, već upravo kvaliteta usluge koja je posljedica nedovoljnog broja radnika. “Za građevinu je predviđeno oko 12.000 dozvola za strance, ali gdje bi građevinari radili da nema turizma?”, pita se Cappelli.
Predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Bruno Bulić kategorički je protivnik uvoza radne snage. “Ne možemo u jednom trenutku imati 180 tisuća ljudi na Zavodu za zapošljavanje i potrebu poslodavaca za, recimo, 20 tisuća radnika i da poslodavci nemaju način da od tih 150 tisuća ljudi s burze rada privole njih 20 tisuća da dođu raditi u njihove kompanije, a posebice kad je riječ o zanimanjima gdje se ne traži visoka naobrazba, nego su to pretežito sobarice, spremačice, pomoćno kuhinjsko osoblje. Ministarstva financija, rada i mirovinskog sustava te Ministarstvo turizma pogoduju kapitalu, umjesto da gledaju interes Hrvatske i njenih građana i radnika. Argumentirano mogu reći da Vlada pogoduje kapitalu na štetu građana jer kad se gledaju bilance poslovanja hotelijera od 2012. godine pa do danas, vidjet ćete da su to kompanije koje ostvaruju od tridesetak do 650 milijuna kuna čiste dobiti nakon oporezivanja. Prema tome, ima mjesta, i to puno mjesta za veće plaće radnicima. Ima puno mjesta da se izgradi smještaj za sezonsku radnu snagu, da ljudi normalno spavaju i jedu, i to se sad počelo raditi. Ima prostora da se dio ljudi, koji ionako rade 8 do 10 mjeseci godišnje, primi u stalni radni odnos, pa neće imati problema s nedostatka radnika, a određeni broj ljudi neka uzmu kao stalne sezonce”, kaže Bulić.
“Pa odakle misle uvesti radnike? Ima ih nešto malo u Vojvodini, nešto malo u Posavini, i vrlo malo u Srbiji. Rumunjska i bugarska radna snaga već je otišla u Italiju, a Dalmacija je već iscrpila svoje zaleđe i BiH. Uostalom, treba li nam razvoj turizma baziran na daljnjim zahvatima u prostor? Tvrdim da ne treba jer ćemo novim gradnjama devastirati destinaciju, a nemamo dovoljno radne snage ni za postojeće turističke objekte. Postojeće objekte trebamo dignuti na četiri ili pet zvjezdica, povećati kvalitetu s više zaposlenih i većim plaćama, pa neće biti nedostatka radnika. Poslodavci u Hrvatskoj ne žele prihvatiti činjenicu da je u Hrvatskoj profunkcioniralo tržište rada i da ih sobarice kojima nude 3 tisuće kuna odbijaju, pa traže od Vlade uvoz radne snage. Ili netko izgradi hotel na otoku u kojemu mu nema tko raditi. Pa trebao je znati da na otoku živi 200 ljudi. I sad bi Vlada trebala naseliti otok sa 500 Indonežana da bi radili, a lokalno su stanovništvo godinama iseljavali ne pružajući im uvjete za život. Da sam ministar financija i da me dođu pitati za uvoz radnika u turizmu, rekao bih im – pogledajte si godišnju dobit i potjerao bi ih”, oštar je Bulić, piše Novi list.
