Rusko se gospodarstvo vrlo dobro oporavlja od korona krize

Na valu resursa
Rusko gospodarstvo značajno se oporavilo od krize izazvane koronavirusom, procjenjuje Kremlj, dajući time legitimitet svom liberalnom pristupu u suzbijanju zaraze koji je Rusiju lansirao u svjetski vrh po broju oboljelih od COVID-19.

Kako je u razgovoru za Financial Times izjavio zamjenik ministra financija Vladimir Koljičev, ciljane epidemiološke mjere kako bi se podržalo gospodarstvo rezultirale su jednim od najbržih oporavka BDP-a među industrijaliziranim državama.

Kremlj je ove godine za potporu gospodarstvu izdvojio 4 bilijuna rubalja, odnosno 54,3 milijarde dolara. Paket poticaja jednak je 4 posto ruskog BDP-a, što je manje od desetine poticaja u Njemačkoj, Italiji i SAD-u. Unatoč tome, ruska vlada procjenjuje da je pad BDP-a usporio na godišnjoj razini sa 8 posto u drugom tromjesečju na 3,6 posto u trećem.

Time je Rusija među pet država s najbržim oporavkom ekonomije u skupini G20. Kako tvrdi Koljičev, gospodarstvo je profitiralo od poticaja koje je predsjednik Vladimir Putin zatražio još prije izbijanja pandemije. Od toga je 1,75 bilijuna rubalja utrošeno ove godine. „Mit je da je ruski antikrizni paket bio mali. Gospodarstvo nije briga kako prikazujete potrošnju. Važno je da je povećana“, pojašnjava Koljičev britanskom poslovnom listu. Kako dodaje, Rusija je bila u mogućnosti brzo se ekonomski oporaviti jer je ciljana potrošnja bila učinkovitija u upravljanju koronakrizom.

Ruska je vlada ove godine povećala javnu potrošnju za 27 posto, što je više nego bilo koja druga država Europske unije. „Očito je da je ruska ekonomija manje pretrpila u drugom tromjesečju te se oporavila brže u trećem. To nije samo zbog naših poticajnih mjera, već i zato što je karantena u Rusiji bila drugačije strukturirana nego u Europi“, naglašava zamjenik ministra financija.

Unatoč divljanju epidemije, središnja vlada nije se odlučila za uvođenje još jednog zatvaranja na nacionalnoj razini, već je lokalnim vlastima prepustila odluku o strožim ili blažim protuepidemijskim mjerama. No, krajnje je upitno koliko je takva „drugačije strukturirana karantena“ dala rezultata s javnozdravstvenog stajališta. Naime, u nedjelju je zabilježen rekordni dnevni broj oboljenja, čak 29.093. Samo tri države u svijetu imaju viši dnevni broj novozaraženih od Rusije.

Međutim, ekonomski analitičari ne dijele vladino mišljenje da je za gospodarstvo učinila mnogo. Elina Ribakova, zamjenica glavnog ekonomista Instituta za međunarodne financije ističe kako je ruska „proaktivna fiskalna podrška“ uoči izbijanja COVID krize bila mala. „Ne bi bilo iznenađenje da se Rusija u 2021. suoči s trostrukim šokom: koronavirusom, cijenom nafte te rizikom dodatnih sankcija nakon rezultata američkih izbora“, smatra Ribakova.

Ova ekonomistica pojašnjava da će Rusija ove godine imati jedan od najblažih smanjenja BDP-a u svijetu zbog uvođenja ograničenih zatvaranja gospodarskih aktivnosti kako bi se ekonomska šteta držala pod kontrolom. „Nažalost, nije jasno je li ruski zdravstveni sustav sposoban prihvatiti toliki broj oboljelih od COVID-19“, ocjenjuje Ribakova.

Vladimir Koljičev kaže da je 500 milijardi rubalja izravnih plaćanja obiteljima s djecom – što je jedna od izravnih mjera pomoći u paketu poticaja gospodarstvu – rezultirala rastom osobne potrošnje u drugom tromjesečju s tri na pet posto. K tome, osobna potrošnja nastavila je rasti po stopi između jedan i dva posto.

Tijekom pandemije Kremlj je za pokrivanje proračunskog manjka uzeo tek mali iznos iz fonda teškog 167 milijardi dolara u koji se godinama spremao višak od prodaje nafte i plina. Umjesto trošenja tih zaliha, udvostručeno je zaduživanje na domaćem tržištu na 5 bilijuna rubalja.„U vremenima krize privatni je sektor oprezan u potrošnji i ne želi se zaduživati, a financijski sektor ne želi davati kredite privatnom sektoru jer zna da rizik od bankrota može biti prilično visok. To otvara prostor državi da više posuđuje“, kaže Koljičev, donosi Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments