Ruska diplomatska ofenziva i zapadnjačka protuofenziva, traži se podrška Vatikana

Talijanski premijer Matteo Renzi poželio je dobrodošlicu u Italiji ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u srijedu, ali nije dao naznake da će se razići u mišljenju sa svojim partnerima u Europskoj uniji oko sankcija nametnutih Rusiji.

Dva tjedna uoči odluke Europske unije o tome hoće li produžiti ekonomske sankcije Rusiji zbog pripojenja Krima, Renzi je govorio o “tradicionalnom talijansko-ruskom prijateljstvu”, ali i “različitim stajalištima” u nekim pitanjima.”Mi smo u teškoj međunarodnoj situaciji, ne samo zbog pitanja koja nas razdvajaju nego i zbog pitanja koja bi nas još više trebala držati na istoj strani u vrlo kompliciranom međunarodnom scenariju, počevši od globalne prijetnje terorizma”, rekao je Renzi na Expo-u u Milanu.Rusija ima bolje odnose s Italijom nego s većinom ostalih zemalja EU-a. Ona smatra Rim nevoljkim podupirateljem sankcija i vodećim predlagačem dijaloga s Rusijom.Renzi, koji se sastao s Putinom u srijedu, nije izravno spominjao ukrajinsku krizu, ali je govorio o potrebi suočavanja s “izazovima, onima o kojima imamo različita stajališta kao i onima koji nas ujedinjuju”.

Iako Putin može očekivati prijateljski prijem, jer Rusija ima bolje odnose s Italijom nego s drugim njezinim partnerima iz EU-a, Italija sigurno neće razbiti savez oko sankcija Rusiji, posebno nakon što su lideri G7 upozorili da bi se sankcije mogle i ojačati ako nasilje u Ukrajini eskalira. U priopćenju u ponedjeljak čelnici su naveli kako od Rusije očekuju da prestane pomagati i podupirati separatiste u Ukrajini te da potpuno primijeni sporazum iz Minska. Sankcije se, istaknuli su, “mogu povući čim Rusija ispuni svoje obveze”, ali isto tako mogu se pooštriti.

Putinov posjet odvijat će se u tri faze: prijepodne će biti posvećeno proslavi “ruskog nacionalnog dana” na EXPO-u u Milanu, uz posjet ruskom paviljonu u društvu talijanskog premijera Mattea Renzija. Potom će ruski predsjednik i talijanski premijer imati bilateralne razgovore nakon kojih će uslijediti konferencija za novinare. Putin će nakon Milana otputovati u Rim gdje će ga primiti talijanski predsjednik Sergio Mattarella, a potom u Vatikan na audijenciju kod pape Franje s kojim bi trebao razgovarati o stanju u Ukrajini i na Bliskom istoku.

SAD je pozvao u srijedu Vatikan da oštrije kritizira umiješanost Rusije u sukob u Ukrajini, nekoliko sati prije očekivanog susreta pape Franje i ruskog predsjednika Vladimira Putina. “Čini se da Rusija podupire pobunjenike i da se ruski vojnici nalaze u Ukrajini”, izjavio je američki veleposlanik u Vatikanu Ken Hackett. “Možda je to prilika u kojoj bi Sveti Otac mogao izraziti zabrinutost. Papa Franjo je upoznat sa situacijom u istočnoj Ukrajini…”, rekao je Hackett. U veljači prošle godine, kad je Papa nazvao sukob u Ukrajini “ratom između kršćana”, ne uputivši kritike Moskvi, Ruska Pravoslavna Crkva je pohvalila tu izjavu, ocijenivši da je to uravnoteženi pristup. Međutim, Vatikan je morao poslati pojašnjenje nakon što je jedan ukrajinski katolički biskup nazvao Papine riječi “posebice bolnima” za sve Ukrajince.

Većina građana osam zemalja NATO-a protivi se slanju oružja Ukrajini protiv proruskih separatista, iako smatraju Moskvu najodgovornijom za sukob koji razara ukrajinski istok, prema rezultatima ispitivanja objavljenim u srijedu. Po rezultatima te velike ankete koju je proveo američki institut Pew Research Center, većina ispitanika u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji smatra također da NATO ne bio smio pribjeći vojnoj sili ako Rusija napadne neku drugu zemlju članicu te organizacije. “Javna mnijenja glavnih nacija NATO-a optužuju Rusiju za aktualni sukob u Ukrajini. Mnogi također smatraju Rusiju vojnom prijetnjom za susjedne zemlje. No, malobrojni podržavaju slanje oružja u Ukrajinu”, zaključuje institut Pew.

Samo 41 posto ispitanika u osam zemalja NATO-a (SAD, Kanada, Italija, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Španjolska i Poljska) sklono je NATO-ovom slanju oružja snagama u Kijevu. Suprotno tome, 70 posto građana tih osam zemalja sklonija je slanju gospodarske pomoći Zapada Ukrajini.  Rezultati po zemljama pokazuju da je 50 posto Poljaka za slanje vojne obrambene opreme u Kijev. Istog je mišljenja tek 19 posto Nijemaca i 22 posto Talijana. U Francuskoj je 40 posto građana za naoružavanje Kijeva. Stopa doseže 46 posto u SAD-u. “U slučaju moguće eskalacije, zemlje članice NATO-a oklijevaju glede svojeg uplitanja, posebice vojnog”, zaključuje Pew. “Brojne savezničke zemlje nesklone su primjeni članka 5 NATO-a, koji zahtijeva da zemlje članice brane saveznika, ako je potrebno i oružanom silom”, u slučaju napada Rusije, piše Pew. U osam zemalja članica NATO-a 48 posto ispitanih su za primjenu tog članka, a 42 posto protiv.

Najviše je pristalica primjene članka 5 u SAD-u (56 posto), najmanje u Njemačkoj (38 posto). U Francuskoj i u Italiji, 53 i 51 posto ispitanika protive joj se. Uz veći dio te opširne studije mnijenja provedene u osam zemalja NATO-a, još dva poglavlja ispituju javno mnijenje u Ukrajini i Rusiji. Anketa je provedena u tih deset zemalja među 11.116 punoljetnih osoba ispitanih telefonski ili osobno između 6. travnja i 15. svibnja, po Pewu.

Europski parlament pozvao je u srijedu EU da “kritički preispita” svoje odnose s Rusijom zbog “agresije na Ukrajinu” i njezina miješanja u europske politike. U rezoluciji usvojenoj s 494 glasa za, 135 protiv i 69 suzdržanih, eurozastupnici su osudili “namjerno rusko kršenje demokratskih načela, temeljnih vrijednosti i međunarodnog prava nasilnim djelovanjem i destabilizacijom susjednih zemalja.” “Agresijom na Ukrajinu i aneksijom Krima, ruski čelnici doveli su naše odnose do prekretnice. Na Kremlju je da sada odluči kojim će oni putem krenuti”, prema povratku suradnji ili većoj izolaciji, rekao je europski konzervativni eurozastupnik Gabrielius Landsbergis, autor rezolucije, koja nije obvezujuća za države članice. “Promjena u Rusiji može doći, i doći će, iznutra. Dok čekamo, moramo ruskim čelnicima uputiti snažnu poruku da smo uz žrtve njihove agresije i one koji podržavaju vrijednosti na kojima se temelji Europska unija”, rekao je.

Eurozastupnici su pozvali vlade EU-a da ne sklapaju bilateralne sporazume s Rusijom jer bi to moglo naštetiti europskom jedinstvu u odnosu na Moskvu. Zatražili su također mjere i financijsku pomoć za “suzbijanje ruske propagande i dezinformacija u i izvan Unije.” Osuđujući “miješanje Rusije u europske demokracije”, posebice putem “podrške i financiranja radikalnih i ekstremističkih stranaka”, također su pozvali Komisiju i države članice da uvedu mehanizam za praćenje financijske, političke ili tehničke pomoći koju Rusija daje političkim i drugim organizacijama u EU.Francuski socijalisti na to upozoravaju u vezi s Nacionalnom frontom, čija je predsjednica Marine Le Pen nedavno posjetila Moskvu i redovito pohvalno govori o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Parlamentarci su na koncu osudili “arbitraran” ruski crni popis koji brani ulazak u Rusiju 89 europskih političara i dužnosnika.

You may also like

0 comments